SABORSKA zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je tijekom rasprave o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kako je Vlada RH još 2018. godine, pod krinkom modernizacije i digitalizacije, praktički prepustila hrvatsko tržište taksi prijevoza multinacionalnim platformama, bez jasnih pravila i bez učinkovitog nadzora.

Posljedice takve politike danas, kaže, osjećaju svi, od poštenih obrtnika i vozača do građana, turista i državnog proračuna. Nakon osam godina kaosa građani su očekivali ozbiljnu reformu, a dobili su tek nekoliko kozmetičkih izmjena, poručila je. Cijela ta situacija dovela je, kaže, do nekoliko fenomena, a prvi su tzv. taksi nomadi.

Promjene zakona oduzele su lokalnoj samoupravi, gradovima i općinama, bilo kakvu nadležnost u uređivanju taksi djelatnosti. To svake sezone dovodi do migracije taksista iz unutrašnjosti na obalu, pa tisuće taksista iz Zagreba i ostalih dijelova unutrašnjosti preplavi gradove i mjesta na obali. Nažalost, sve to dovodi do sukoba između lokalnih taksista i onih iz unutrašnjosti.

"Pojavljuju se i lovci u mutnom"

U takvom okruženju dolazi do fizičkih obračuna, međusobnog uništavanja vozila i bušenja guma usred sezone, umjesto rada. U međuvremenu dvije multinacionalne kompanije izvlače novac iz Hrvatske, a nemaju ni jednog zaposlenog vozača ni jednog vozila u svom vlasništvu, samo davno otplaćenu aplikaciju.

Njima je, kaže, potpuno svejedno hoće li im 100.000 eura donijeti 100 ili 200 vozača. Od svake vožnje uzimaju 25 posto, a ako postoji povećanje cijene zbog velike potražnje, taj postotak raste i do 40 posto. Budući da u Hrvatskoj posluju putem svoje nizozemske poslovnice, vozači umjesto njih plaćaju PDV na tu proviziju, što ukupni postotak koji vozači plaćaju penje na 31,25 do 50 posto.

Istovremeno s onima koji su primorani raditi ispod razine isplativosti pojavljuju se i "lovci u mutnom", novopečeni taksisti koji vrebaju ljude na autobusnim kolodvorima, trajektnim i zračnim lukama. O tome slušamo gotovo svakodnevno ljeti, a te vijesti, nažalost, prenose i mediji diljem Europe i svijeta, kaže Radolović.

"Agregatori uglavnom osnuju i po 30 do 40 j.d.o.o.-a"

S druge strane su tzv. agregatori, koji fiktivno zapošljavaju vozače koji nemaju vlastiti obrt ili drugi poslovni subjekt. Princip na kojem funkcioniraju jest taj da vozač agregatoru plaća 10 posto za uslugu prijave kako bi mogao raditi legalno, dok sam sebi plaća davanja i u praktički 99 posto slučajeva prijavljen je na jedan sat dnevno.

Agregatori uglavnom osnuju i po 30 do 40 j.d.o.o.-a s odgodom početka poslovanja. Takvim principom neplaćanja obveza mogu poslovati i po četiri do pet mjeseci prije nego što tvrtka ode u stečaj, nakon čega aktiviraju novu.

Prije samog stečaja uglavnom fiktivno prodaju tvrtku državljanima Bosne i Hercegovine ili Srbije, koji su ponekad od samog početka odgovorne osobe u tom j.d.o.o.-u, a sve kako bi izbjegli odgovornost pred zakonom.

"Cijeli taj "taksi biznis" putem platformi počiva na prevari države"

Isplata vozačima odvija se tako da se s računa tvrtke podiže gotovina i isplaćuje na ruke ili putem Revoluta. Naime, Uber i Bolt novac isplaćuju agregatorima, koji zadržavaju 10 posto i ostatak prosljeđuju vozačima. Ponekad se dogodi da vozači taj novac nikad ne dobiju jer im ga agregatori jednostavno ukradu, a ponekad zadrže i novac koji su im vozači dali za davanja.

Sve to država promatra sa strane već više od osam godina, a inspekciji su, kako kaže Radolović, "vezane ruke" jer kazne koje izreknu idu j.d.o.o.-ima predviđenima za stečaj i ni centa se neće naplatiti. Tome treba dodati i podatak da je samo 35 inspektora zaduženo za cijelu Hrvatsku i pokrivaju cjelokupni cestovni prijevoz, teretni, autobusni, povremeni i ostale vrste.

Cijeli taj "taksi biznis" putem platformi počiva na prevari države, a o iznosima štete za državni proračun može se samo nagađati. Ministarstvo financija, primjerice, nema podataka o ukupnom dugu nastalog od izmjene zakona 2018. godine do danas od strane poslovnih subjekata registriranih za taksi djelatnost, iznajmljivanje vozila s vozačem i usluge upravitelja prijevoza.

"Kolika je šteta za državu što tisuće vozača nije bilo prijavljeno na puno radno vrijeme?"

Čak i kada bi ti podaci postojali, obuhvaćali bi samo nastali dug, a 99 posto tih vozača prijavljeno je na jedan sat dnevno, iako rade prosječno po 14 do 15 sati. Kolika je šteta za državu što tisuće vozača nije bilo prijavljeno na puno radno vrijeme, potpuna je nepoznanica.

Uhićenja takozvanih taksista agregatora koja su se dogodila prije nekoliko mjeseci, uz sumnju na milijune eura utaje poreza, prosječnu plaću vozača od 84 eura i istovremeno ostvarivanje milijunskih prihoda, samo su "kap u moru". Novih agregatora koji spremno prihvaćaju vozače koji su radili preko uhićenih ima na stotine.

Uber i Bolt svjesni su suučesnici u tome, jer svakih nekoliko mjeseci omogućuju da se u jednom danu cijela flota od nekoliko stotina vozača prebaci na drugu tvrtku. Radolović je podsjetila kako je Sud Europske unije još 2017. godine presudio da Uber nije samo digitalna platforma, već pružatelj usluge prijevoza, što državama članicama omogućuje da ga reguliraju kao prijevoznu djelatnost.

SDP će predložiti amandmane

Do jednakog zaključka došao je i HAKOM, a Hrvatska je već drugi put zbog toga dobila opomenu od Europske komisije. Kada bi se Uber i Bolt u Hrvatskoj okarakterizirali kao pružatelji usluge prijevoza, morali bi biti registrirani u Hrvatskoj, zadovoljavati sve pravne regulative kao i svi drugi pružatelji te usluge te podmirivati obveze prema državi.

To bi, naravno, bio kraj njihovog dosadašnjeg "modus operandija" i izjednačio bi ih sa svim ostalim pružateljima te usluge u Hrvatskoj. Radolović je zaključno navela kako će SDP u saborskoj raspravi predložiti amandmane kojima traži vraćanje ovlasti gradovima i općinama da uređuju autotaksi prijevoz na svom području.

To bi uključivalo ograničavanje rada izvan županije registracije radi suzbijanja fenomena taksi nomada, uvođenje odgovornosti digitalnih platformi za sustavna kršenja propisa njihovih partnera, strože sankcije za rad bez licencije, ograničavanje zlouporabe paušalnih obrta i j.d.o.o.-a, vraćanje učinkovitih kontrolnih mehanizama te osiguravanje naplate kazni", poručila je.