SABORSKA zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je danas tijekom saborske rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o strancima kako najnoviji podaci potvrđuju ono na što se mjesecima upozorava, da je Vlada RH Zakon o strancima predstavila kao rješenje, a stvarnost pokazuje da se problem samo administrira, ne rješava.

Naime, prema službenim podacima MUP-a, u 2025. izdano je 170.723 dozvola, a samo do kraja travnja 2026. već 64.775 dozvola. U Istri je u 2025. izdano 24.456 dozvola, a u prva četiri mjeseca 2026. već 10.771. Sanja Radolović istaknula je kako Hrvatska danas više nego ikada treba uređenu, odgovornu i pravednu migracijsku politiku.

Nitko razuman ne spori, kaže, da strani radnici daju velik doprinos našem gospodarstvu: u turizmu, građevinarstvu, prometu i brojnim drugim sektorima. "Oni su ljudi koji grade naše kuće, kuhaju u restoranima, voze autobuse i dostavljaju pakete", rekla je.

"Hrvatska ne smije (p)ostati zemlja jeftine radne snage"

Ali isto tako, dodaje Radolović, Državni zavod za statistiku pokazuje da se u 2024. iz Hrvatske odselilo 38.997 osoba, pri čemu su gotovo polovica odseljenih osobe u dobi od 20 do 39 godina. To je porazna slika zemlje koja ne uspijeva zadržati vlastite mlade ljude.

Projekcije Europske komisije upozoravaju na daljnji pad radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, dok procjene Hrvatske udruge poslodavaca pokazuju da bi do 2030. godine na hrvatskom tržištu rada moglo raditi čak 400.000 stranih radnika, što bi značilo da bi gotovo svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao biti stranac.

"Hrvatska ne smije (p)ostati zemlja jeftine radne snage, u kojoj domaći radnici odlaze jer od svog rada ne mogu živjeti, a strani radnici dolaze u sustav bez stvarne kontrole, zaštite i integracije. Problem nije u ljudima koji dolaze raditi, nego u Vladi koja nema strategiju tržišta rada, stanovanja, plaća ni demografske obnove.

"Ako želimo manje ovisiti o uvozu radne snage, moramo prvo omogućiti dostojanstven život u Hrvatskoj"

Izmjene Zakona o strancima donesene su i 2025. godine, ali nisu riješile ključni problem: niske plaće, nesigurne ugovore, nepriuštivo stanovanje i izostanak ozbiljne integracijske politike.", poručuje Sanja Radolović.

"Ako želimo manje ovisiti o uvozu radne snage, moramo prvo omogućiti dostojanstven život u Hrvatskoj: veće plaće, priuštivo stanovanje, sigurnije ugovore, usklađeno obrazovanje s potrebama tržišta rada i stvarnu zaštitu svih radnika. Bez toga ćemo nastaviti gubiti mlade, a uvoziti radnike bez plana", kaže Radolović.

Iako izmjene Zakona o strancima donose određena administrativna poboljšanja, poput jedinstvene dozvole za boravak i rad, lakše promjene poslodavca nakon šest mjeseci rada ili duljeg roka za pronalazak novog zaposlenja,  suštinski problemi hrvatskog tržišta rada ostaju netaknuti.

"Sporost administracije potiče rad na crno"

Primjerice, Zakon i dalje ostavlja prostor za preko 700 privatnih agencija koje posreduju pri zapošljavanju stranih radnika i pritom ostvaruju značajne profite, a ne postoji čak nikakav proces njihova licenciranja. Ključni je problem što MUP nema dovoljno kapaciteta za izdavanje dozvola.

Na dozvolu se čeka i po 10 mjeseci, iako je obveza države da izda dozvolu u roku 90 dana. To usporava proces i otežava poslodavcima planiranje radne snage. To je posebno veliki problem za radnike koji ostanu bez posla dok su u Hrvatskoj, jer nakon uvođenja zakonskih izmjena imaju 60 dana za napuštanje zemlje, a samo izdavanje nove radne dozvole traje puno duže od tog razdoblja.

Stoga strani radnici koji žele nastaviti raditi u Hrvatskoj nužno neko vrijeme moraju boraviti nezakonito dok čekaju novu dozvolu. Realno ne mogu živjeti bez posla, pa sporost administracije zapravo potiče rad na crno.

"Sezonski radnici ostaju u posebno nesigurnom položaju"

Posebno zabrinjava brisanje obveze donošenja migracijske politike Republike Hrvatske. Vlada tvrdi da će se migracijska i integracijska politika temeljiti na Strategiji demografske revitalizacije do 2033. godine, ali time se ukida zakonska obveza sustavnog planiranja potreba tržišta rada po regijama i sektorima.

Bez jasne i obvezujuće migracijske politike ostaje otvoren prostor za stihijski uvoz radne snage. Radolović je zatim istaknula kako se rok za pronalazak novog zaposlenja produljuje na 60 dana, međutim problem ovisnosti radnika o poslodavcu nije riješen, a sezonski radnici i dalje ostaju u posebno nesigurnom položaju.

"Hrvatska mora biti zemlja dostojanstvenog rada, a ne rezervoar jeftine radne snage"

Također, kaže Radolović, najvažniji problem i dalje ostaje netaknut. Test tržišta rada i dalje omogućuje poslodavcima da nude minimalne plaće. Ako domaći radnici takve uvjete odbiju, poslodavci dobivaju mogućnost uvoza strane radne snage pod istim uvjetima. Takav model ne podiže produktivnost ni standard građana, nego održava čitave sektore gospodarstva zarobljenima u ekonomiji niskih plaća.

"Zato ostajem pri stavu da Hrvatskoj nije potreban nekontrolirani uvoz jeftine radne snage, nego aktivna industrijska politika, rast plaća, ulaganje u obrazovanje i uređen sustav integracije. Hrvatska mora biti zemlja dostojanstvenog rada, a ne rezervoar jeftine radne snage", zaključila je Sanja Radolović.