Screenshot: n1

PRORAČUN Ministarstva znanosti i obrazovanja raste u proračunu za 2018. godinu za 617 milijuna kuna, no najveći dio tog povećanja - 477 milijuna kuna odnosi se na troškove zaposlenih u sustavu.

Hoće li u ostatku proračuna ostati dovoljno novca za deklarirane prioritete ministrice Blaženke
Divjak: kurikularnu reformu i uvođenje obvezne informatike u 5. i 6. razrede? O tome i drugim problemima resora obrazovanja govorile su u današnjoj Točki na tjedan državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja Lidija Kralj i SDP-a saborska zastupnica, nekadašnja pomoćnica ministra znanosti u SDP-ovoj vladi, Sabina Glasovac.

Ministrica Divjak smatra da reforma ide brže nego što to javnost doživljava. Dokumenti su spremni i unapređuju se, slijede edukacije nastavnika i pozivi školama i naredne godine bi 60-ak škola trebalo krenuti u eksperimentalnu provedbu. Najavila je i kao će sve ono što prođe eksperimentalni dio ići u stalnu provedbu, ali i naglasila da je obrazovanje u konstantnom procesu reforme.

Transkript prenosimo u cijelosti:

Je li povećanje proračuna dovoljno da se provede reforma?

Kralj: Mi smo potpuno spremni i za provedbu reforme i za uvođenje informatike. Dio će se financirati iz europskih fondova, dio iz strukturnih fondova i dio iz norveške darovnice. Potrudili smo se da dobijemo novce koje nismo mogli osigurati proračunom.

Glasovac: Cjelovita reforma nije i ne smije biti samo obavezna informatika. To je promjena svih programa. Svi roditelji smatraju da je gradivo koje djeca uče nešto što ne odgovara potrebama i ne jamči kvalitetno obrazovanje. Reforma je potpuna promjena načina poučavanja, ocjenjivanja i osuvremenjivanje nastavnog procesa. Smatram da je Vlada jasno pokazala što su joj prioriteti u proračunu. Ministarstvo obrazovanja je pri dnu ljestvice.

Kralj: Ako gledamo na reformu samo kao na dokumente, nećemo uspjeti. Glavni element su učitelji. Edukacije kreću u siječnju 2018. Minimalno 50 milijuna kuna ide direktno za edukaciju učitelja.

Glasovac: Izgubili smo godinu i pol, sad treba provesti neke recenzije, usvojiti novi zakon koji će stvoriti pretpostavke za provedbu reforme. Puno je neodgovorenih pitanja. Zašto ste procijenili da je informatika važnija od ostalih predmeta?

Kralj: Mi govorimo o onome što je moguće. Ovo je prvi put da je Ministarstvo povuklo sva sredstva iz proračuna. Promjene se vide. Ja se borim za bolje obrazovanje.

Što je s Akcijskim planom?

Kralj: O tome brine Vlada, to nije moje područje o kojem brinem.

Možete li jamčiti da će nabava informatičke opreme biti transparentna?

Kralj: Svakako. Prvi val s 10,9 milijuna kuna ide sad za opremanje škola. To su škole kojima je najnužnije opremanje, novac ćemo direktno dati školama, oni će kupiti opremu i nama poslati izvješće. Poprilično smo otvoreni i prema roditeljima i prema školama.

Mi ćemo opremati sve škole, 200 ih ide sad, 430 na proljeće, a nastavit ćemo opremati i sve ostale od 900 i nešto osnovnih škola.

Je li problem činjenica da postoji potreba za dodatnim nastavnicima?

Kralj: Hrvatske škole imaju izvrsne učitelje. Svjesni smo da novi kurikulum donosi nove metode podučavanje i nove sadržaje, angažirat ćemo stručnjake da nam pomognu u tome.

Glasovac: Ova Vlada ima pogrešne prioritete. Milijuni se troše za nabavku nove informatičke opreme u svim ministarstvima. To je četvrtina proračuna ministarstva kulture. Djeca sad imaju informatiku kao izborni predmet i sad imamo teške probleme s kadrovima koji predaju informatiku. Hoćemo li uspjeti osigurati obveznu informatiku i zadržati postojeći i izborni predmet u ostalim razredima?

Kralj: Uz postojeću izbornu informatiku samo se u pete i šeste razrede uvodi izborna informatika. U sustavu je oko 900 učitelja informatike u osnovnim i srednjim školama, procjenjujemo da nedostaje 76 učitelja informatike.

Dio djece dolazi u peti razred s predznanjem informatike. Dio dolazi bez predznanja. Kako će se izjednačiti program?

Kralj: Uz samu edukaciju učitelja radit će se i ti razlikovni elementi kurikuluma. Nikad nemate razred od 20 učenika s potpuno istim predznanjem. Učinit ćemo sve da učitelji budu spremni za te izazove.

Glasovac: Ova priča mi izgleda kao da u auto kojem trokira motor ugrađujete nova kožna sjedala. Uvjeravate nas da sve ide svojom dinamikom, a to tako nije. Svi ispadamo blesavi jer se ne događa ništa osim PR-ovskih priča koje će početi i završiti na ovoj informatici. Je li to stvarni prioritet? Ja mislim da nije.

U kojem roku reforma ide u sve škole?

Kralj: Godinu dana nakon što prođe eksperimentalni dio on ide u obaveznu primjenu u sve škole. I tako godinu za godinu. Ali kurikulum nije zamrznut u vremenu. Nama treba kontinuirani rad na kurikularnoj reformi.

Čeka se imenovanje posebnog povjerenstva Vlade za provođenje strategije. Najavljeno je da će već ovaj tjedan biti predstavljeni članovi.

Kralj: Vlada radi na tome. Članovi HNS-a su predložili svoje kandidate, vjerujem da će i ostali uskoro. Kada će biti natječaj, ne znam.

Glasovac: Mi ovdje slušamo kako će se uvesti cjelovita kurikularna reforma, a Ministarstvo nije u stanju imenovati članove Ekspertne radne skupine. Ovdje slušamo kako je sve pod kontrolom, a nema sustavnog uvođenja reforme. Premijer je opalio pljusku struci kad se postavio na čelo Posebnog stručnog povjerenstva i time rekao da se politički upravlja cijelom provedbom reforme. Mi sad fingiramo da će u tom Povjerenstvu biti neovisni stručnjaci...

Zašto je kurikularna reforma tema za Generalski zbor?

Kralj: Ministarstvo reformu promatra kao strateški prioritet cijele zemlje i zato razgovaramo sa svima, reforma može uspjeti samo ako se svi složimo.

Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju uvodi se izbornost prema kojoj će roditelji moći izabrati da njihova djeca nešto ne uče. Kako će to funkcionirati u praksi?

Kralj: Ovdje govorimo o hipotetskoj situaciji. Mogućnost izbora je otvorena samo za teme koje imaju izrazitu odgojnu komponentu, ako tako procijeni Agencija za odgoj i obrazovanje. Mi takvih tema nemamo, govorimo o hipotetskoj situaciji. Otvaramo mogućnost. Cijeli je taj zakon na javnoj raspravi.

Što će se dogoditi sa spornim temama? Kako će nastavnik predavati u tom slučaju?

Kralj: Ako Agencija za obrazovanje procijeni da takve teme postoje, tražit ćemo i način da to provedemo. Pričamo isključivo o međupredmetnim temama. Ne dolazi u obzir da se neki dio gradiva može isključiti na takav način.

Glasovac: Država treba preuzeti odgovornost za svoje buduće građane. Želimo li djecu koja su educirana o važnosti usvajanja zdravih navika, bavljenju sportom i reproduktivnom zdravlju? Ako ih nećete učiti, oni će te informacije naći na Internetu. Važno je da uče o građanskim pravima, raznolikostima... Sve sadržaje o kojima djeca trebaju učiti pokrivaju zdravstveni i građanski odgoj. Učiti djecu u školi o sadržaju temeljenom na znanstvenim činjenicama ne umanjuje pravo roditelja da odgaja svoje dijete kako želi. Ovakav članak u zakonu je opasan. Ovakav stav je uvjetovan pritiskom Hrasta u Saboru. Vladajućim treba njihova podrška, a Hrast to vrlo vješto koristi. Što je sljedeći korak? Da roditelj ne prihvaća da njegovo dijete na nastavi biologije uči o teoriji Darvinizma?

Kralj: Ne. Taj članak se ne odnosi na izborne predmete, to ne dolazi u obzir. Pričamo o hipotetskoj situaciji. Taj zakon ima i druge članke osim ovoga o kojem raspravljamo. O tome treba raspravljati i zato je važno da na javnoj raspravi svi kažu svoje mišljenje.

Glasovac: Zašto je taj članak uvršten u Zakon?

Kralj: To je radila skupina od 20-ak stručnjaka, ne bih znala čime su se oni vodili.

Gošće su tijekom razgovora na leđima nosile ruksake poput onih koje djeca nose u školu. Primjećuju li koliko su zapravo teške torbe školaraca?

Kralj: Nemamo podatke o tome koliko je ravnatelja pozvalo na olakšavanje školskih torbi. Reforma predviđa fleksibilnu satnicu, pa tako školske knjige mogu ostajati u školi. Drugi element su digitalni sadržaji. I to će biti korak prema rasterećivanju školske torbe.

Glasovac: Ovih 26 milijuna kuna koje ćemo uložiti u kompjutere Ministarstvo je moglo uložiti u ormariće u školama, pa na taj način rasteretiti školske torbe.

Kralj: Svi zajedno imamo puno posla na izgradnji pozitivne kulture u školama. Svi zajedno moramo raditi na tome. Pomaci se mogu napraviti.

Što je s onim ravnateljima koji su nezainteresirani za pomak?

Kralj: Edukacija. Izgradnja pozitivne klime u našim školama.