EUROPSKE zemlje trebale bi hitno razviti zajedničko taktičko nuklearno oružje kao odgovor na rastući ruski arsenal, izjavio je danas predsjednik uprave Airbusa René Obermann, prekršivši time jedan od najvećih obrambenih tabua na kontinentu, piše Politico.

Opasna praznina u europskoj obrani

Govoreći na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji, Obermann je istaknuo kako trenutni europski obrambeni stav ostavlja opasnu prazninu ispod praga za strateški odgovor. Upozorio je na, kako je rekao, "više od 500 taktičkih nuklearnih bojevih glava" koje je Rusija već rasporedila duž istočnog krila NATO-a i u Bjelorusiji.

Pred publikom sastavljenom od obrambenih dužnosnika, vojnih časnika i direktora iz industrije, postavio je izravno pitanje: "Što mislite, kakav bi bio naš odgovor na ograničeni ruski taktički udar s ograničenim učincima? Ja nemam odgovor - ali siguran sam da ga vi imate."

Taktičko naspram strateškog oružja

Taktičko nuklearno oružje ima manju eksplozivnu snagu, najčešće u rasponu od 1 do 50 kilotona, te je namijenjeno za upotrebu na bojnom polju. S druge strane, strateško oružje ima snagu veću od 100 kilotona i stvoreno je za uništavanje cijelih gradova.

Obermannov prijedlog: Zajednički nuklearni program

Prema Obermannu, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i "druge voljne europske države članice" trebale bi pokrenuti "zajednički i postupni program nuklearnog odvraćanja". Ključno je, naglasio je, da taj program izričito uključi i taktičku razinu, o kojoj se europski čelnici dosad nisu usuđivali javno raspravljati.

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo jedine su europske nuklearne sile s neovisnim arsenalima, no ne postoji zajednička europska doktrina za odgovor na ograničeni nuklearni napad.

Procjenjuje se da Pariz raspolaže s oko 290, a London s oko 225 bojevih glava, no nijedna od njih nije klasificirana kao taktička. Njemačka, s druge strane, sudjeluje u NATO-ovoj misiji dijeljenja nuklearnog oružja, ali ne posjeduje vlastito. Za usporedbu, Rusija ima najveći svjetski arsenal s oko 5.580 komada nuklearnog oružja.

Suočavanje s novom realnošću

Obermann je upozorio da se Europa izlaže riziku pogrešnog tumačenja strategije Moskve ako se fokusira isključivo na strateško oružje, a zanemaruje goleme ruske zalihe taktičkog naoružanja. Vjerodostojan europski odgovor, poručio je, poslao bi "snažan znak odvraćanja".

Njegov istup zasigurno će potaknuti žestoku raspravu u europskim prijestolnicama, gdje je nuklearna politika i dalje iznimno osjetljiva tema. Ruska agresija na Ukrajinu i opetovane prijetnje Moskve nuklearnim oružjem tjeraju europske dužnosnike i industrijske lidere da se suoče s pitanjima koja su donedavno bila nezamisliva.

Dodatni poticaj za razmatranje nuklearnih opcija je i rastuća zabrinutost zbog pouzdanosti SAD-a kao sigurnosnog partnera te upozorenje njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa da bi Rusija mogla napasti članicu NATO-a već 2028. godine. U tom kontekstu, Poljska je ranije ove godine objavila da je otvorena za sudjelovanje u programu dijeljenja nuklearnog oružja.