Šef Hanfe: Bilo bi poželjno da sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
PREDSJEDNIK Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman kazao je bi ove godine udjel hrvatskog javnog duga mogao pasti ispod 60 posto BDP-a, a u takvim uvjetima država će se morati manje zaduživati, pa bi bilo poželjno da sva buduća izdanja obveznica i vrijednosnih papira ostanu na domaćem tržištu kapitala.
Hrvatska je u posljednje tri godine zabilježila značajno brži ekonomski rast od zemalja europodručja i ostalih zemalja EU zahvaljujući turističkim prihodima koji su se snažno oporavili nakon koronakrize, domaćoj potražnji te financijskim injekcijama i priljevom novca iz EU, kazao je Žigman u Opatiji na znanstveno-stručnoj konferencija o financijskom tržištu u organizaciji Hrvatske udruge banaka.
"Kombinacija visokih stopa rasta i inflacije doprinijela je brzom smanjenju javnoga duga, što bi ukoliko se nastavi ovim tempom u ovoj godini moglo rezultirati konačnim padom hrvatskog javnoga duga ispod kriterija od 60 posto BDP-a. U takvim uvjetima država će se morati manje zaduživati pa bi bilo poželjno da sva buduća izdanja obveznica i vrijednosnih papira ostanu na domaćem tržištu kapitala. To će povećati broj malih ulagača koji će lakše kupiti manje rizičan ulagački proizvod što je vrlo važno za poticanje razvoja domaćeg tržišta kapitala kojem sada trebaju mali investitori", naveo je Žigman u svom izlaganju drugog dana održavanja te konferencije.
Ipak, Žigman ukazuje na nužan oprez, istaknuvši da su prema njihovim analizama, dionička tržišta u Europi s aspekta slabog gospodarskog rasta realno precijenjena. Konstatirao je da na valu pozitivnih očekivanja raste i interes za još rizičnijom imovinom te da je u 2024. vidljiv značajan porast vrijednosti špekulativnih klasa imovine, poput kriptovaluta, pri čemu su najistaknutije, poput Bitcoina, zabilježile rast od 68 posto. Mlađi investitori skreću prema nereguliranim tržištima, a broj njihovih transakcija na svjetskoj je razini dosegnuo rekordne razine, napominje.
Također, danas je globalni dug privatnog sektora duplo veći od javnog duga koji, nažalost, ostaje u slučaju usporavanja ekonomskog rasta ili pojave novih kriza. I financijski sektor je sada optimističniji od realnih gospodarskih kretanja, a sve pod pretpostavkom da će brzo doći do smanjenja kamatnih stopa.
"Treba imati na umu da se to možda i neće dogoditi, a u takvom bi scenariju to dovelo do brze reakcije i brzog pada globalne vrijednosti tržišta što bi imalo utjecaja i na domaće tržište. Već smo u povijesti vidjeli što ciklički slijedi nakon pretjeranog optimizma i kako ispuhivanje vrijednosti može utjecati na njihovu imovinu i novac njihovih ulagača. Zato je važno predvidjeti buduća jača ispuhivanja vrijednosti tržišta, pravilno procjenjivati vrijednosti i što je bolje moguće alocirati imovinu u one vrste ulaganja koja nose niži rizike", istaknuo je između ostaloga Žigman.