BJELORUSIJA obučava migrante za sukobe s europskim graničarima, tvrdi čelnik latvijske sigurnosne službe. Normunds Mežviets rekao je da se migranti obučavaju u posebnim kampovima prije nego što ih se prisilno šalje preko granica Europske unije u Poljsku i baltičke zemlje. Posljednjih godina deseci tisuća migranata prebačeni su preko granice u sklopu eskalirajućeg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv Zapada, piše The Telegraph.

Govoreći iz bunkera bez prozora u sjedištu latvijske Službe državne sigurnosti (VDD), koja je ekvivalent britanskoj službi MI5, Mežviets je opisao kako su se taktike Bjelorusije i Rusije s vremenom razvijale. "Sjećam se, prve godine su bile prilično mirne, ali u zadnjih godinu dana sve postaje agresivnije", rekao je šef obavještajne službe. Bjeloruske vlasti razvile su različite taktike kojima uznemiruju migrante prije nego što ih prisile na prelazak u Latviju.

Lažni videozapisi i kampovi za obuku

Mežviets je jednu od taktika opisao kao "informacijsku operaciju" protiv njegove zemlje. Prije nego što ih se gurne preko granice, migrantima se prikazuju videozapisi s lažnim svjedočanstvima ljudi koji su navodno bili u rukama "zlih, nasilnih graničara koji su ih tukli, mučili i protjerivali", ispričao je.

Dok su on i njegovi analitičari pažljivo proučavali te propagandne snimke, jedan jasan znak dokazivao je da su potpuno izmišljene: ožiljci. "Pokazuju svoje ožiljke, a čak i ja, koji nisam veliki stručnjak za to područje, mogu reći da nisu pravi", dodao je Mežviets. Na pitanje jesu li snimke dorađene sofisticiranom umjetnom inteligencijom ili je riječ o najboljoj šminki koju bjeloruska i ruska filmska industrija mogu ponuditi, odgovorio je: "Bila je to samo loša, prilično jednostavna šminka."

No, postoji i zlokobnija prijetnja s kojom se suočavaju latvijski graničari. "Imamo informacije da ih obučavaju da budu nasilniji", rekao je Mežviets.

Infrastruktura na granici

Šef sigurnosne službe nije želio otkriti sve detalje do kojih su došli njegovi agenti, no naveo je da je Bjelorusija na granici izgradila infrastrukturu, uključujući skladišta i hotele, te da je nedavno uspostavila kampove za obuku migranata u borbenim vještinama prije nego što ih pošalje u Latviju. Poljski dužnosnici nedavno su za The Telegraph izjavili da su na istočnoj granici EU-a izgrađeni i podzemni tuneli kako bi se migrantima olakšao prelazak.

"Još nismo vidjeli tunele kao naši poljski prijatelji, ali od početka svjedočimo masovnom jačanju bjeloruskih vlasti, njihovog KGB-a i graničara koji otvoreno potiču ovu ilegalnu migraciju", rekao je Mežviets.

Profesionalno poštovanje prema protivniku

Među latvijskim šefom sigurnosti i njegovim kolegama s druge strane granice postoji svojevrsno nevoljko poštovanje. Njihovo nadmetanje prethodi invaziji Vladimira Putina na Ukrajinu, koju većina smatra početkom ruskog hibridnog rata protiv NATO-a. Uzimajući u obzir naučene lekcije, Mežviets je s kiselim osmijehom priznao: "Shvaćam kako se takve operacije mogu izvesti. Ako ih ikad budem trebao provoditi, bit ću spremniji za to."

"S profesionalne strane, vrlo je zanimljivo to promatrati. Koncept je jako dobar, pametan... strateški prilično lukav", dodao je.

"Pobit će nas sve"

Kao Latvijac, on posljedice ignoriranja ruske prijetnje razumije bolje od većine svojih europskih kolega. Ova mala zemlja provela je godine pod nekim oblikom okupacije, od 700 godina kada su etnički Nijemci činili vladajuću elitu do desetljeća pod brutalnom sovjetskom vlašću od 1940-ih do raspada SSSR-a.

"Jako dobro razumijem da ako Rusi dođu ovamo treći put, to neće biti samo kraj naše državnosti, Latvije kao zemlje i našeg suvereniteta, već i kraj latvijskog naroda... pobit će nas sve", rekao je Mežviets. Neki zapadni obavještajni dužnosnici vjeruju da bi Kremlj mogao biti spreman za napad na NATO u roku od pet godina.

Mete su željeznice

Posljednjih godina Savez svjedoči pokušajima destabilizacije, uglavnom kroz misteriozne sabotaže usmjerene protiv mreža za podršku Ukrajini i ključne nacionalne infrastrukture. Europske željeznice postale su jedna od glavnih meta špijunaže, tvrdi Mežviets. To je posebna briga za baltičke države, kojima bi u slučaju invazije iz Moskve bile potrebne ogromne količine vojne opreme transportirane željeznicom.

Rusija godinama prikuplja obavještajne podatke kako bi utvrdila rute kojima bi NATO slao vojnike, tenkove i topništvo na prvu crtu mogućeg rata. Mežviets je ispričao kako je ruski agent uhićen nakon što je VDD osujetio njegovu operaciju prikupljanja informacija o latvijskoj državnoj željezničkoj tvrtki. "Prikupljao je obavještajne podatke o željezničkom sustavu - sigurnosnim protokolima, mostovima - svemu što je potrebno ako se nešto želi ciljati kako bi se usporio odgovor", rekao je.

Iako se pokazalo da su smrtonosni incidenti u Španjolskoj, gdje je u siječnju u dvije odvojene željezničke nesreće poginulo gotovo 50 ljudi, bili tehničke prirode, Mežvietsovo preispitivanje mogućnosti sabotaže naglašava koliko su šefovi sigurnosnih službi zabrinuti kada je riječ o željeznicama.

Ovo nadmetanje između Rusije i Zapada nastavit će se u sjeni još godinama. "Naravno, postoji mnogo planova, koncepata i zapovijedi", rekao je Mežviets. Dok nastoji obraniti svoju zemlju i njezine saveznike, Latvijac se vraća na ideju poštovanja prema vještini koju pokazuju njegovi neprijatelji: "Profesionalno gledano, zanimljivo je to vidjeti. Nažalost, oni su naši protivnici."