GLAVNI tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je tijekom posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu da Savezu treba "više Britanije i više Europe" kako bi se mogao nositi s najopasnijim sigurnosnim okruženjem u posljednjih nekoliko desetljeća. Rutte je nakon sastanka s premijerom Andyjem Burnhamom pohvalio britansko obećanje o povećanju izdvajanja za obranu, ali je i naglasio da se vojni i financijski napori moraju nastaviti, piše The Guardian.

Poziv na veća ulaganja

"Ključno je da vaše oružane snage nastave osiguravati čvrstu moć koja je NATO-u potrebna", rekao je Rutte u govoru u Ditchley Parku, ratnom utočištu koje je koristio Winston Churchill.

Njegov istup protumačen je kao poziv Ujedinjenom Kraljevstvu da ubrza ispunjavanje cilja koji je za cijeli Savez postavio Donald Trump - izdvajanje 3,5 % BDP-a za obranu do 2035. godine. Taj cilj u realnim brojkama znači dodatnih 30 milijardi funti koje treba osigurati kroz nove poreze, zaduživanje ili rezove u drugim sektorima.

Unutarnji financijski pritisci

Velika Britanija je zasad proračunom predvidjela povećanje obrambene potrošnje na 2,7 % BDP-a do kraja idućeg desetljeća. Zbog kratkoročnih financijskih pritisaka, vojsci je naloženo da do kraja godine obustavi sve vježbe koje nisu ključne.

Sadašnji ministar financija John Healey u lipnju je dao ostavku na mjesto ministra obrane u vladi Keira Starmera jer se tadašnji premijer nije htio obvezati na izdvajanje od 3 % do 2030. godine. Healey je smatrao da bi to zahtijevalo prevelik skok u potrošnji u narednom desetljeću.

Ipak, Healey se nije htio ponovno obvezati na taj prijelazni cilj ni nakon što ga je premijer Burnham mjesec dana kasnije imenovao u Ministarstvo financija. Zbog toga se postavlja pitanje odgađa li nova vlada značajnije povećanje potrošnje za razdoblje nakon idućih izbora.

Rutte je rekao da je o britanskim "obvezama prema NATO-u" razgovarao s premijerom Burnhamom ranije tijekom dana, na njihovom prvom službenom sastanku, ali nije iznosio detalje. Uoči sastanka Burnham je potvrdio da je na premijerskoj poziciji zamijenio Starmera, ali je i naglasio da se "nepokolebljiva predanost Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u i našim obvezama prema Savezu nikada nije promijenila".

Promjena paradigme i nove prijetnje

Bivši nizozemski premijer rekao je da su mnogi u Europi "olako pretpostavljali" da će SAD "uvijek osiguravati najveći dio snage i plaćati račune, bez obzira na sve", sve do Trumpova povratka u Bijelu kuću.

Istaknuo je da su se na summitu u Haagu 2025. godine Ujedinjeno Kraljevstvo i ostale članice složile povećati vlastitu potrošnju na obranu kao odgovor na Trumpov zahtjev da Europa preuzme vodeću ulogu u obrani kontinenta.

"Trebamo više Britanije i više Europe u Savezu", ponovio je Rutte. Objasnio je da se NATO "suočava s najopasnijim i najsloženijim sigurnosnim okruženjem u posljednjih nekoliko desetljeća" zbog povratka ratova u Europu i na Bliski istok te šire geopolitičke nesigurnosti.

Kao glavne izazove naveo je "Rusiju i njezin rat protiv Ukrajine, terorizam, Iran i temeljne promjene u globalnom geopolitičkom natjecanju". Poručio je da Ujedinjeno Kraljevstvo i Europa moraju više ulagati jer u suprotnom "naša kolektivna obrana neće biti vjerodostojna".

Uloga Velike Britanije

Rutte je naglasio da Britanija ima "ključnu ulogu u izgradnji snažnije Europe unutar jačeg NATO-a" i podsjetio da London troši milijarde na modernizaciju nuklearnog sustava Trident, koji služi i obrani ostalih članica Saveza.

Ujedinjeno Kraljevstvo postupno modernizira i svoje konvencionalne snage, iako je ukupna britanska potrošnja na obranu, dugo druga po veličini u NATO-u, sada manja od njemačke. Očekuje se da će do 2029. godine vojni proračun Berlina biti dvostruko veći od britanskog.

Šef NATO-a pohvalio je Britaniju jer "predvodi otpor" ruskoj kampanji provokacija i sabotaža diljem Europe te je ocijenio da je zemlja "dobar prijatelj Ukrajini". Velika Britanija godišnje izdvaja tri milijarde funti za vojnu pomoć Ukrajini.