GLAVNI tajnik NATO-a Mark Rutte uputio je oštru kritiku Sloveniji zbog načina na koji prikazuje svoje izdatke za obranu. U pismu poslanom tehničkom premijeru Robertu Golobu početkom svibnja, Rutte upozorava da slovenski niski izdaci za obranu u kriznim vremenima "potkopavaju našu kolektivnu sigurnost". NATO tvrdi da je Ljubljana umjetno uvećala brojke kako bi dosegnula cilj od dva posto BDP-a, dok je stvarna potrošnja znatno niža.

Razlika od 300 milijuna eura

Prema službenim podacima koje je Slovenija dostavila Savezu, država bi u 2025. godini za obranu trebala izdvojiti 2,01 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 51 posto u odnosu na prethodne godine.

Međutim, prema procjeni NATO-a, taj je skok velikim dijelom rezultat uključivanja stavki koje ne spadaju u dogovorenu definiciju obrambenih troškova. Kada se ti projekti izuzmu, stvarni slovenski izdaci za obranu iznose tek oko 1,6 posto BDP-a, što je otprilike 300 milijuna eura manje od prikazanog.

Upozorenje dolazi u trenutku kada tehnička vlada zbog proračunskih pritisaka dodatno smanjuje obrambena sredstva za približno 75 milijuna eura, prvenstveno na uštrb opremanja, infrastrukture i modernizacije vojske.

Iako se u pismu ne navodi o kojim se točno spornim projektima radi, pretpostavlja se da je riječ o ulaganjima u infrastrukturu dvostruke namjene, šire sigurnosne programe i neke razvojne investicije.

Rutte poziva na preuzimanje odgovornosti

Šef NATO-a u pismu je bio izravan. "Stalno niski obrambeni izdaci Slovenije u kriznim vremenima potkopavaju našu zajedničku sigurnost dok nastojimo pravedno raspodijeliti teret i osigurati jaču Europu unutar snažnijeg NATO-a. Stoga je ključno da Slovenija preuzme svoj dio tereta i riješi dugogodišnje manjkavosti", napisao je Rutte.

Pozvao je Sloveniju da hitno osigura potrebna sredstva te da povećava i održava izdvajanja za obranu. "Pozivam Sloveniju da u obvezu od 3,5 posto uračunava samo dogovorene temeljne obrambene izdatke", poručio je.

Rutte je izrazio nadu da će slovenska vlada riješiti nesuglasice oko brojki do sljedećeg NATO summita, koji se početkom srpnja održava u Ankari, gdje očekuje "plodnu raspravu o planovima saveznica, uključujući vjerodostojan put do ispunjenja obveze od 3,5 posto".

Odgovor vlade: Postoje različita tumačenja ulaganja

Iz Ureda predsjednika vlade potvrdili su primitak Rutteovog pisma i odgovorili na kritike. "Vlada predsjednika vlade dr. Roberta Goloba za obranu je namijenila najveći opseg sredstava dosad i Sloveniju dovela do ispunjenja dugogodišnje obveze da za obranu namijeni dva posto BDP-a. Time je Slovenija uspjela ono što u prošlosti nije ostvarila nijedna prethodna vlada", navode iz Golobova ureda.

Naglasili su da pritom "postoje različita stajališta o interpretaciji strukture ulaganja" te da Slovenija zagovara "šire razumijevanje sigurnosti i otpornosti, koje osim vojnih sposobnosti uključuje i ulaganja u kritičnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost, energetsku sigurnost, vojnu mobilnost te druge sposobnosti, važne za sigurnost države i saveza". Dodali su kako je Golob takvo stajalište istaknuo već više puta te da se s istom dilemom suočavaju i druge članice Saveza.

Iz premijerovog ureda pojasnili su da je "jedina operativna obveza koju je Slovenija prihvatila, obveza iz Rezolucije o općem dugoročnom programu razvoja i opremanja Slovenske vojske do 2040. godine, koju je potvrdio Državni zbor". Ta rezolucija predviđa izdvajanje dva posto BDP-a za obranu u 2025. i postupno povećanje na tri posto do 2030. godine.

"Nadamo se da će buduća vlada razumjeti ulogu Slovenije kao vjerodostojne i odgovorne članice saveza i ispunjavati prihvaćene obveze", zaključili su. Podsjetili su i da će se 2029. godine provesti revizija kako bi se utvrdilo je li daljnje povećanje ulaganja u obranu smisleno s obzirom na sigurnosne prilike u svijetu.