HRVATSKA obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je nadležnim ministarstvima uputila inicijativu za izmjene Zakona o minimalnoj plaći, uz prijedlog primjene novog iznosa od travnja, dogovora o prijelaznom razdoblju, proširenja kompenzacijskih mjera te procjene troškova svakog povećanja.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil kaže kako obrtnici žele bolje platiti svoje radnike i zadržati ih, a za podmirivanje većih troškova potrebne su im kompenzacijske mjere. Vlada ih je, kako je rekao, najavila svim poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću, no treba razjasniti znači li to i proširenje na dijelove izvan dosad obuhvaćene prerađivačke industrije.

HOK traži da kompenzacijske mjere budu dostupne i drugim radno intenzivnim djelatnostima te da obuhvate i doprinose na plaću, a ne samo bruto iznos, rekao je Kratohvil, napominjući kako povećanje minimalne bruto plaće za 80 eura poslodavcu znači dodatni mjesečni trošak od 93.20 eura po radniku, odnosno više od 1.100 eura godišnje.

"Obrtnik mora moći podmiriti te troškove kako bi nastavio poslovati i sačuvao radna mjesta", istaknuo je Kratohvil u povodu najavljenog povećanja minimalne bruto plaće na 1.130 eura u 2027. godini.

"Posebno izložene djelatnosti s velikim udjelom troška rada te sezonski obrti"

HOK podržava rast primanja radnika, no upozorava kako pri određivanju novih obveza treba uzeti u obzir mogućnosti obrtnika i malih poslodavaca koji ih financiraju. Posebno su, kažu u HOK-u, izložene djelatnosti s velikim udjelom troška rada te sezonski obrti koji u dijelu godine ostvaruju znatno manje prihode, a ipak zadržavaju radnike i nastavljaju podmirivati obveze.

Komora je stoga nadležnim ministarstvima službeno uputila inicijativu za izmjene Zakona o minimalnoj plaći i predložila tri povezane promjene: proširenje kompenzacijskih mjera na druge radno intenzivne djelatnosti uz uključivanje pripadajućih doprinosa, početak primjene novog iznosa minimalne plaće od 1. travnja uz dogovor o prijelaznom razdoblju sa socijalnim partnerima te javnu procjenu ukupnih financijskih učinaka prije svakog povećanja.

"Obrtnici moraju znati mogu li računati na kompenzacijske mjere"

Iz HOK-a su naveli da su kompenzacijske mjere u 2026. godini bile ograničene na prihvatljive poslodavce u prerađivačkoj industriji i na prva tri mjeseca godine. Stoga traže da se u 2027. godini te mjere prošire i na obrtnike i poslodavce u drugim radno intenzivnim djelatnostima, osobito u ugostiteljstvu, trgovini i graditeljstvu, te da se pri određivanju kompenzacije uzmu u obzir i pripadajući doprinosi na plaću.

HOK pozdravlja najavu Vlade kako će kompenzacijske mjere biti dostupne svim poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću, no očekuje jasnu potvrdu da će se one primjenjivati na sve djelatnosti, uključujući obrtnike u ugostiteljstvu, trgovini, graditeljstvu i drugim radno intenzivnim sektorima.

"Obrtnici moraju znati mogu li računati na kompenzacijske mjere i koliki će dio povećanog troška one pokriti. Zatražili smo da budu dostupne i ugostiteljima, trgovcima, građevinarima i drugim obrtnicima te da uz povećanje bruto plaće uzmu u obzir i doprinose na plaću koje poslodavac mora platiti", istaknuo je Kratohvil.

"Broj radnika na minimalnoj plaći ne govori koliko će ukupno porasti trošak poslodavca"

Iz HOK-a su upozorili i kako se učinak daljnjeg povećanja ne odnosi samo na radnike koji primaju minimalnu plaću.

Napominju kako u djelatnostima u kojima su plaće i tarifni razredi uređeni kolektivnim ugovorima, povećanje minimalne plaće može zahtijevati dodatna usklađivanja, dok se kod drugih poslodavaca javlja potreba za očuvanjem razlika u plaćama između radnika različitih kvalifikacija, iskustva i odgovornosti.

Time, kažu, raste ukupni trošak rada koji može biti znatno veći od samog povećanja minimalne plaće. Radniku pritom povećanje bruto plaće za 80 eura donosi manji rast neto primanja jer se iz bruto iznosa obračunavaju mirovinski doprinosi i, ovisno o njegovim poreznim okolnostima, porez na dohodak.

"Kada raste minimalac, treba uskladiti i plaće kvalificiranih i iskusnih radnika. Zato broj radnika na minimalnoj plaći ne govori koliko će ukupno porasti trošak poslodavca. Mali obrt taj trošak mora pokriti poslovima koje je ugovorio, često po cijenama dogovorenima mjesecima unaprijed", objašnjava Kratohvil.

"Ako obrt prestane raditi, radnik ostaje bez radnog mjesta"

HOK predlaže da se novi iznos minimalne plaće i dalje utvrđuje najkasnije do kraja listopada, ali da se primjenjuje od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine. Poslodavci bi tako dobili više vremena za prilagodbu poslovnih ugovora i pripremu obračuna plaća.

U brojnim sezonskim djelatnostima, primjerice u ugostiteljstvu i graditeljstvu, povećanje troška nastupilo bi bliže razdoblju intenzivnijeg poslovanja i ostvarivanja prihoda, kazali su iz HOK-a.

Traže i da se prije svakog određivanja novog iznosa minimalne plaće javno prikaže koliko će porasti neto primanja radnika, ukupni trošak poslodavca te porezi i doprinosi. Procjena treba obuhvatiti i dodatne obveze usklađivanja drugih plaća prema kolektivnim ugovorima, kako bi se na vrijeme mogle odrediti odgovarajuće kompenzacijske mjere.

"Veće plaće trebaju pratiti uvjeti u kojima ih obrtnici mogu redovito isplaćivati. Ako obrt prestane raditi, radnik ostaje bez radnog mjesta. Zato smo predložili promjene koje će obrtnicima omogućiti da podmire veće obveze, zadrže svoje ljude i nastave poslovati", zaključio je Kratohvil.