ČAK 215 općina i gradova povećalo je iznos poreza na nekretnine koji je zamijenio dosadašnji porez na kuće za odmor. Mogli su ga i smanjiti i to je učinilo njih tek 57. Moguće nedoumice oko novog poreza pojasnio je na RTL-u ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.

Kaže da će prva rješenja za porez na nekretnine građani dobiti u rujnu ili listopadu. "U svakom slučaju nakon lokalnih izbora", naglasio je.

Do 31. ožujka stanje treba prijaviti u Poreznu. Na koga se sve odnosi, puno je nedoumica?

Ne bih rekao da ima puno nedoumica. Sve je zapravo detaljno objašnjeno na stranicama porezne uprave, postoji vodič, najčešća pitanja. Najbitnije je da velika većina građana nema nikakvih obaveza ako plaća komunalne doprinose, ako uredno ima prijavljene ugovore o najmovima, nemaju nikakve obaveze.

Neće biti obveznici plaćanja poreza na nekretnine oni koji imaju razloga vjerovati da imaju oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine. Oni mogu ispuniti obrasce koji su na stranicama Porezne uprave, posebno za građane, posebno za poduzetnike i olakšati si.

Tko će i kako nadzirati jesu li podaci točni?

Prije svega dobit ćemo detalje i jako dobar font nekretnina, gdje ćemo vidjeti gdje se kriju oni koji su lažno prijavili.

Kako ćete to vidjeti?

Razmjenjivat ćemo podatke o potrošnji struje i vode tako da će se tako jasno vidjeti tko gdje živi, jer onaj tko živi u nekretnini nije obveznik plaćanja poreza na nekretnine, bez obzira živi li sa svojom obitelji ili u više nekretnina živi više članova obitelji, ali bitno da se koristi nekretnina za stalno stanovanje.

Ako se ne prijavi – koje su kazne?

Kazne za neprijavljivanje su od 1000 do 6360 eura.

Tu ćete biti rigorozni?

Vidjet ćemo. Ovo je prva godina. Nadam se da neće biti toliko potrebe kažnjavati jer da će svi jednostavno uredno prijaviti i izvršavati svoje obveze.

Iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače kažu da je nepravedno da stranci i Hrvati plaćaju isti porez. Što vi mislite o tome?

Prije svega, dio smo Europske unije i dio smo nekog prostora. Nemoguće je utvrditi različite poreze za strance u odnosu na Hrvate. Radi se o porezima koji ne bi bili ustavni u slučaju da imaju drugačije stope za strance u odnosu na nas.

Porez se ne plaća za kuću koja, recimo, nema krov, nema struju, nema vodu. Što ako kuća ima krov, ima struju, ima vodu, ali jednostavno je derutna i nije za život? Odnosno gdje je ta granica, što se plaća, što se ne plaća, kako će se to određivati?

Je li nešto derutno ili hoće li se plaćati porez, uvijek se može dokazivati da nešto nije za upotrebu. Stranka će, odnosno porezni obveznik, predočiti svoje razloge, odnosno činjenice zbog kojih smatra da nije nešto sposobno za pružiti nekakvu stambenu svrhu, tako da će svakako sve te činjenice biti utvrđene i donijeto rješenje. Odluka, bilo porezne, bilo jedinice lokalne samouprave.

Kada gledamo situaciju da netko ima kuću gdje su četiri apartmana. Od ta četiri, tri iznajmljuje, u jednom živi. Plaća li on porez?

Tu govorimo o domaćinu. Taj pojam domaćina je uveden u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Oni neće plaćati porez.

Zamislimo hipotetski scenarij u kojem visoki dužnosnik živi u državnom stanu u Zagrebu, a prijavljen je u djedovoj kući na Dugom otoku. Treba li on plaćati porez?

Prije svega činjenica da li plaća porez ovisi o tome da li neku nekretninu stvarno koristi. U ovom slučaju bi se plaćao porez jer ta nekretnina na Dugom otoku se ne koristi za stambenu svrhu.

Koliko očekujete više novca od ovog poreza?

Svrha poreza definitivno nije punjenje državnog proračuna. Porez je namjenski, zapravo prihod je općina i gradova i županije. S obzirom na nekakve projekcije koje smo imali, govorimo o 200, 205 milijuna eura.