EUROPSKA konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) mora se prilagoditi u kontekstu rastućih političkih reakcija protiv migracija, pri čemu "nema tabua" o mijenjanju njezinih pravila, izjavio je Alain Berset, glavni tajnik Vijeća Europe (VE) i bivši predsjednik Švicarske.

Čelnik organizacije odgovorne za konvenciju rekao je da bi pravno obvezujući tekst za 46 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, koji se redovito primjenjuje u slučajevima azila, trebao biti reformiran. Priznao je da sa svih strana kontinenta dolaze brojne kritike na račun 75 godina stare konvencije i Europskog suda za ljudska prava koji odlučuje o pojedinačnim slučajevima.

"Suočavamo se sa svijetom u kojem se stvari brzo mijenjaju. To znači da se i mi moramo prilagoditi tome. Potrebna nam je rasprava o pravilima, ali poštujući naše temeljne vrijednosti", rekao je Berset za The Times.

Berset pozvao na pregovore u Strasbourgu

Bersetovi komentari predstavljaju poziv britanskim i europskim kritičarima EKLJP-a u njegovom sadašnjem obliku da ga kontaktiraju u Vijeću u Strasbourgu i započnu razgovore o reformi. Vijeće Europe uključuje zemlje EU-a i nekoliko drugih europskih država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Srbiju i Tursku.

"Moramo voditi političke rasprave u odboru ministara Vijeća Europe ili izravno sa mnom. Uvijek sam bio vrlo otvoren za dijalog na političkoj razini s čelnicima država i vlada. Za mene je migracija trenutačno važno pitanje", rekao je Berset.

Pritisak za reformu raste diljem Europe nakon što su Italija, Danska i još sedam zemalja objavili otvoreno pismo zahtijevajući veći suverenitet u načinu na koji se bore protiv neregularne migracije i deportiraju strane kriminalce.

U pismu od 22. svibnja čelnici Italije, Danske, Austrije, Belgije, Češke, Estonije, Latvije, Litve i Poljske pozvali su na "otvoren i nepristran razgovor o tumačenju EKLJP-a". Iako su osnovne ideje o ljudskim pravima u konvenciji univerzalne, ove zemlje smatraju da ih treba prilagoditi stvarnosti: "Danas živimo u globaliziranom svijetu u kojem ljudi migriraju u potpuno drugačijem opsegu."

Suci u Strasbourgu pretjerano široko tumače propise

Čelnici smatraju da suci u Strasbourgu pretjerano široko tumače propise. Žalili su se da presude zadiru u nacionalni suverenitet i demokraciju, osobito glede pravila o deportaciji stranih kriminalaca i "potiskivanja" neregularnih migranata na granici.

"Smatramo da je razvoj u sudskoj praksi u nekim slučajevima ograničio našu sposobnost donošenja političkih odluka u našim vlastitim demokracijama, a time utjecao i na to kako kao čelnici možemo zaštititi naša demokratska društva i naše stanovništvo od izazova s kojima se danas suočavamo", stajalo je u pismu.

Prema službenim podacima, više od 70 posto onih kojima je naređeno da napuste zemlje diljem Europe nije otišlo niti je deportirano, uključujući kriminalce i osumnjičene za terorizam, od kojih su neki kasnije počinili napade.

Između 2018. i 2024. tri milijuna odbijenih tražitelja azila ili neregularnih migranata dobilo je nalog da napusti EU, ali vraćeno je samo 826.000, odnosno 28 posto. To znači da je više od dva milijuna ljudi u tom razdoblju ostalo u EU unatoč naredbama da odu.

U posljednjim mjesecima Thorsten Frei i Jens Spahn, njemački demokršćanski političari bliski njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, rekli su za The Times da bi se opseg sudskih odluka trebao smanjiti u nekim pitanjima migracija. Spahn je čak sugerirao da bi Njemačka trebala biti spremna napustiti EKLJP ako se ne provede reforma.

Španjolska je glavni protivnik promjene

Smatra se da je ukupni broj zemalja EU-a zabrinutih zbog tumačenja zakona o ljudskim pravima dosegnuo 15. Vlada Španjolske, koja je lijevo orijentirana, navodno je glavni protivnik ovog pomaka, a Belgija i Luksemburg također su oprezni.

"Ono što je prije bilo nezamislivo sada je dio javne rasprave. Nakon Drugog svjetskog rata fokus je bio na zaštiti ljudi od nasilja države. Danas vidimo druge izazove. Zato mora biti dopušteno postaviti pitanje zadovoljava li sadašnje pravno tumačenje - prije svega kroz Europski sud za ljudska prava - današnju stvarnost", rekao je Ernst Gödl iz konzervativne Austrijske narodne stranke.

Frustracije zbog sudskih prepreka za deportaciju odbijenih tražitelja azila ili kriminalaca iz trećih zemalja tinjale su godinama, ali su kulminirali nakon terorističkog napada u Bruxellesu u listopadu 2023. Abdesalem Lassoued, državljanin Tunisa, ilegalno je živio u Italiji, Portugalu, Švedskoj, Francuskoj i Belgiji unatoč višestrukim nalozima za deportaciju.

Njegov slučaj postao je simbolom među europskim vladama kad su prošle godine počeli pregovori o pooštravanju politike EU-a za azil i deportacije. Ti su pregovori dobili dodatni poticaj zbog izbornih uspjeha populističkih, euroskeptičnih i nacionalističkih stranaka diljem Europe.

Novi zakoni koje je Europska komisija predstavila u ožujku imaju za cilj radikalno prekidanje s postojećim stanjem. Prema novoj direktivi EU-a deportirani tražitelji azila suočit će se sa zabranom ulaska i automatskom deportacijom na 10 godina kako bi se spriječilo ponavljanje pokušaja prelaska granice.

Oni koji predstavljaju sigurnosni rizik zbog kaznenih djela počinjenih tijekom traženja azila ili zbog sumnji na terorističke simpatije moći će biti zadržani u posebnim zatvorima ili pritvorskim centrima.
Deportacije će se provoditi u zemlju podrijetla migranta ili u zemlju kroz koju je prošao.

Nova opcija je i centar smješten izvan EU-a, što je prije bilo odbačeno kao nezakonito. Osim toga, odbijeni tražitelji azila ili strani kriminalci više neće moći odgoditi deportaciju dok se njihova žalba razmatra. To će značiti da bi ljudi mogli biti deportirani iz EU-a prije nego što bude donesena odluka o njihovoj žalbi.

Sudstvo ne bi smjelo biti pod političkim pritiskom

Berset (53) izabran je prije godinu dana za čelnika Vijeća Europe i kaže da je u osnovi sklon ideji reforme. Također je predvidio da će pregovori biti teški: "Mnoge članice Vijeća Europe neće biti spremne otvoriti raspravu o tome. To znači da će cijela stvar postati vrlo komplicirana."

Berset je rekao da se rasprava ne treba usredotočiti na rad suda nego na tekst konvencije koja se povijesno nije smatrala svetinjom: u prošlih 75 godina već je bilo 16 amandmana. "Ako postoji vladavina prava, sudstvo ne bi smjelo biti pod političkim pritiskom. Baviti se sudskom praksom pogrešan je način jer to dovodi u pitanje neovisnost sudova", objasnio je Berset.

Izražavajući općenito ustavno stajalište o ulozi demokratske politike, sudstva i vladavine prava, Berset je dodao: "Kada imamo vladu koja nije zadovoljna sudskom praksom, uvijek je moguće promijeniti pravila, promijeniti zakon, i rasprava mora ići u tom smjeru."