DAVOR VAGIĆ, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, rekao je u sinoćnjem Otvorenom na HRT-u da su bolnice glavni generator duga u zdravstvu. Na pitanje što se može napraviti rekao je da na rebalans proračuna gleda kao na početak reforme zdravstva.

"Ovo je nešto što je ova vladajuća garnitura naslijedila od prijašnjih, ja radim od 1994. i ovo je 'enta' sanacija zdravstvenog sustava i uvijek je na ovaj način funkcioniralo. Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo", rekao je.

"Treba nam objedinjena, poštena javna nabava"

Vagić je objasnio da se sve može napraviti jednom objedinjenom, ali poštenom javnom nabavom, a nakon toga treba još neke stvari napraviti. "Primjerice, što se tiče skupih lijekova, treba pratiti ishod liječenja, to je bitna stvar da vidimo što od toga imamo."

Razgovaralo se i o plaćanju po učinku. To se može napraviti, smatra, ali u određenom periodu. Tu trebaju biti realne cijene i prijelazni period. Važnim smatra i informatizaciju - da se u svakom trenutku zna što se u sustavu događa.

Osvrnuo se i na trošak covida-19: "Više od 3 mlrd. kn je otišlo samo na virus, a mi smo u četvrtom valu i cijena će biti velika."

"Kada će ovo stati, ovisi o nama, našem ponašanju (...) Trebamo se držati mjera, ne shvaćati ih labavo, a cijepljenje je jedini izlaz iz cijele ove priče i drago mi je da ljudi polako to počinju shvaćati", kaže.

Vagić je objasnio da je na testiranja potrošena 1 mlrd. kn, toliko i na liječenje, a 600 mil. kn su do sada plaćena cjepiva.

Komentirao je derutnost KBC-a Sestre milosrdnice nakon potresa, rekao je da je to realnost, to se sada treba obnoviti iz Fonda solidarnosti. Naglasio je da reformom zdravstva treba napraviti bolnički sustav za 21. stoljeće.

Zorić: Najveći dio novca u zdravstvu odlazi na plaće

I Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, osvrnuo se na zdravstvo. Rekao je da zdravstvo ima visoke domete, odlične i nezamjenjive stručnjake, imaju poteškoća, loše prostore, izdvajanja su takva kakva su, ali najveći dio od milijardi odlazi na plaće - posljednjih godina ima po 1000 novozaposlenih, plaće su išle gore 30% u posljednjih 5 godina. Nijedan sektor u Hrvatskoj nije toliko rastao, eventualno pojedinačni slučajevi, dodaje.

Objasnio je da, ako se u planiranju proračuna odredi određen iznos, a krajem godine se poveća taj predviđeni iznos, to pokazuje da se u ovakvom sustavu naprosto ne može znati gdje i kako se generiraju troškovi. Uvijek se radi o milijardama, dodaje.

"Moramo naći načina kako da zaustavimo nekontrolirani rast, ako ga ne zaustavimo, to će sve nas udariti po džepu", rekao je.