Šefica MMF-a: Treba nam više novca za pomoć zaduženima u koronakrizi
MEĐUNARODNOM monetarnom fondu (MMF) treba više novca za pomoć zaduženim zemljama, poručila je njegova čelnica, upozorivši na vrlo neizvjesne globalne gospodarske izglede i sve dublji jaz između bogatih i siromašnih zemalja.
Kristalina Georgieva već se dugo zalaže za preraspodjelu posebnih prava vučenja (SDR), MMF-ove valute, a u ponedjeljak je poručila da bi se time moglo dodijeliti više novca u rješavanje zdravstvene i gospodarske krize i ubrzati razvoj prema digitalnom i zelenom gospodarstvu.
Za mandata predsjednika na odlasku Donalda Trumpa SAD je kao najveći dioničar MMF-a blokirao preraspodjelu posebnih prava vučenja budući da prema važećim odredbama bogatije zemlje dobivaju više novca, razmjerno svom udjelu.
MMF je intenzivirao povoljno financiranje gospodarstava u nastajanju i razvoju, uključujući i donacije zemalja članica u iznosu od oko 20 milijardi dolara u postojećim SDR-ovima. To će i dalje imati važnu ulogu, ali potrebni su daljnji koraci, naglasila je Georgieva.
"To će i dalje biti jako važno, još i važnije, kako bismo mogli povećati naše kapacitete za potporu zemljama koje kaskaju", kazala je šefica MMF-a.
Preraspodjela posebnih prava vučenja i dalje se razmatra, ustvrdila je.
Moguća prodaja zlata iz MMF-ovih pričuva uključivala bi "određene oportunitetne troškove" za MMF, no odluka je na članicama, dodala je.
Nova predsjednica Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora (IMFC), švedska ministrica financija Magdalena Andersson, na online tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak zajedno s Georgievom izjavila je da je jasno da je potreba za likvidnošću i dalje velika.
Najavila je i konzultacije sa zemljama-članicama o opcijama jačanja likvidnosti.
Andersson je prva dužnosnica iz Europe koja je u više od 12 godina došla na čelo IMFC-a i prva je žena na toj dužnosti a njezin trogodišnji mandat počeo je u ponedjeljak.
Očekuje da će skupina 20 najvećih gospodarstava (G20) produljiti postojeći moratorij na otplatu dugova najsiromašnijih zemalja, koji bi, kako stvari sada stoje, trebao završiti u lipnju. Dodaje ipak da će mnogo toga ovisiti o dinamici cijepljenja u narednim mjesecima.