SEIZMOLOG Ivica Sović je u središnjem Dnevniku HTV-a kazao kako je bilo još 25 naknadnih potresa nakon jutrošnjeg potresa magnitude 4.8 prema Richteru kod Drage Bašćanske na otoku Krku. Ističe kako je pet od tih 25 naknadnih potresa bilo magnitude između 2 i 3, pa su se dobro osjetili na površini.

"Strahovati ne treba. Treba raditi kako treba pa onda neće biti ni štete niti ozlijeđenih prilikom potresa. Onako jaki potres kakav se dogodio u Petrinji najvjerojatnije se ne može dogoditi u ovom epicentralnom području, ali može u relativnoj blizini. Imali smo 1916. godine potres u zaleđu Crikvenice", naveo je. 

"Potres se jače osjeti u Zagrebu zbog tla"

Odgovarajući na pitanje koliki najjači potres bi mogao biti na tom području, Sović je odgovorio kako bi to najvjerojatnije bilo magnitude oko 6 po Richteru. "Ne može se dogoditi potres kakav se dogodio u Turskoj, ali i ovi relativno slabiji potresi mogu napraviti veliku štetu", rekao je. 

Objasnio je i zbog čega je šteta nakon današnjeg potresa bila neusporedivo manja u odnosu na štetu koju je izazvao zagrebački potres magnitude 5.5 po Richteru u ožujku 2020. godine. 

"Da je zagrebački potres bio magnitude 5.8 ili da je ovaj na Krku bio magnitude 5.5, onda bi razlika u oslobođenim energijama bila otprilike 33 puta. Znači, zagrebački potres bio bi 33 puta jači od onoga koji se sada dogodio na Krku. Sada je razlika nešto malo manja, ali se još uvijek množi s 10", objasnio je. Dodaje da se zbog tla na kojemu se Zagreb nalazi ondje potres jače osjeti.

"Potresi na različitom tlu se drugačije manifestiraju"

Seizmolozi su na Krku počeli postavljati seizmografe pomoću kojih će se locirati naknadni potresi te malo više saznati o rasjedu na kojemu se dogodio ovaj potres. Krešimir Kuk je naglasio da zasad nema dojava o materijalnoj šteti. "Bitna stvar je da se potresi na različitom tlu drugačije manifestiraju. Ako je tlo krš ili stjenovito, čvršće ili stjenovito, efekti potresa su manji", kazao je. 

"Radi se o sustavu rasjeda koji se proteže od Ilirske Bistrice u Sloveniji, preko Klane i dolje prema Senju. Seizmički aktivno područje, i prije su se događali potresi. Valja napomenuti da je šire riječko područje, uz zagrebačko područje u koje ubrajamo i Banovinu, nakon područja južne Hrvatske, seizmički najugroženije", zaključio je Kuk.