Seizmolog: Zbog potresa na Pelješcu se nešto aktiviralo, ali ne znamo što
DANAS je na području Pelješca zabilježeno više od deset potresa, a najjači je bio magnitude 3.5 prema Richteru.
Seizmolog Tomislav Fiket za N1 je komentirao seriju potresa.
"Potresi se znaju dešavati u serijama i to nije ništa novo. Imali smo sličnu situaciju na Krku prije godinu dana i razloga za brigu nema, ova pojava je uobičajena", kazao je. "Objavili smo da je bilo pet potresa, ali bilo ih je tijekom današnjeg dana oko 15", istaknuo je Fiket.
"Malo je nezgodno jer smo ih imali pet iznad magnitude tri. Njih smo objavili, ali ove manje nismo, iako su ih u teoriji građani mogli osjetiti. To je uobičajeno, posebno kad ih se dogodi nekoliko manjih u kraćem vremenskom intervalu. Naravno, nije moguće reći je li to najava većih ili što se specifično događa u unutrašnjosti Zemlje", kaže.
Seizmolog: Zbog potresa na Pelješcu se nešto aktiviralo, ali ne znamo što
Zašto to još nije moguće reći?
"Znanost nije dovoljno napredovala. Još uvijek ne vidimo što se događa na više od 15 ili 20 kilometara ispod površine. Zato ne možemo ni predviđati kad bi moglo doći do potresa ili kakvog će biti intenziteta. Japanci su nešto bolji po tom pitanju pa mogu otprilike najaviti snažne potrese magnitude osam ili više, no ni oni ne znaju kad i točno gdje bi moglo doći do njih."
"Oslobađa se napetost i kližu blokovi u unutrašnjosti, zbog čega dolazi do pucanja stijena. Pelješac je klasičan primjer tektonskog potresa i očito se nešto aktiviralo, ali ne znamo što. Ipak, sreća za naše područje je to što, iako smo na trusnom području, rasjedi su manji pa su potresi slabiji. Primjerice, u Japanu su veći pa se oslobađa i veća količina energije te su samim time potresi intenzivniji. Kod njih je riječ o nekoliko stotina kilometara", objasnio je seizmolog.
"Kod nas je moguć potres maksimalno do 6.5"
U Japanu su na potrese navikli i njihova infrastruktura izgrađena je u skladu s tako rizičnim područjem.
"Da, kod njih nije alarmantna situacija ni kad dođe do potresa magnitude sedam po Richteru, ali kod nas su zbog povijesne građe opasni i oni manji", kaže Fiket. "Kod nas je, prema svim mjerenjima i istraživanjima, moguć potres maksimalno do 6.5 po Richteru", dodao je.
Potres u Zagrebu 22. ožujka 2020. imao je magnitudu 5.5 po Richteru, a onaj u Petrinji 29. prosinca 6.2. Otkad je modernih mjerenja, najjači potres bio je kod Sinja 1898. i iznosio je 6.7, ali mjerenja u to vrijeme nisu bila precizna kao današnja.
Na Pelješcu, kad je stradao Ston 1996., potres je iznosio 6.2 po Richteru i srušio je većinu građevina. "Ljudi to još uvijek pamte pa im nije svejedno što sad osjećaju podrhtavanja", zaključio je Fiket.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati