PREDSJEDNICA stranke Drito i saborska zastupnica Marija Selak Raspudić gostovala je u HRT-ovoj emisiji "Oporbeni zarez", gdje je govorila o ponovnom imenovanju Dijane Zadravec na čelo Zavoda za radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Poručila je da je potrebno osnovati saborsko istražno povjerenstvo koje bi rasvijetlilo sumnje na korupciju i političko kadroviranje u hrvatskom zdravstvu. Osvrnula se i na smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u psihijatrijskoj bolnici u Jankomiru.

Selak Raspudić svim je saborskim klubovima uputila prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi se bavilo događajima na Zavodu za radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Ta se bolnička ustanova posljednjih dana ponovno našla u središtu pozornosti nakon što je više radiologa dalo otkaz zbog ponovnog izbora Dijane Zadravec za predstojnicu Zavoda.

"Riječ je o slučaju koji nas zapravo vraća na ono što se zbivalo 2021. godine gdje nikad nismo dobili konkretan epilog pitanja koja su tada postavljena, a ticala su se korupcije u zdravstvu", kazala je Selak Raspudić.

"Zadravec je tvrdila da ima dokaze koji inkriminaruju predsjednika Sabora"

Prema njezinu mišljenju, aktualna situacija dodatno otvara pitanje političkog utjecaja na imenovanja u hrvatskim bolnicama. Posebno ju zanima zašto Zadravec više javno ne govori o optužbama koje je iznosila prije nekoliko godina.

"Mene ne muči toliko Dijana Zadravec kad govori, mene ona muči kad šuti, tu si ja postavljam pitanje. Mi smo 2021. imali jako glasnu Dijanu Zadravec koja je, prema njezinim riječima, ukazivala na korupciju u zdravstvu i tada je spomenula ni više ni manje predsjednika Hrvatskog sabora i tvrdila da ima dokaze koji ga inkriminiraju po pitanju kadroviranja u hrvatskim bolnicama", ustvrdila je.

Selak Raspudić podsjetila je da dokazi koje je Zadravec tada spominjala nikada nisu javno predstavljeni. Smatra da bi trebalo utvrditi postoji li povezanost između njezine kasnije šutnje i profesionalnog napredovanja.

"Kao posljedicu, koja je moguće i s time povezana, imamo njezin napredak na poslu. Ono što ja želim znati, a što vjerujem da zanima čitavu hrvatsku javnost, je da vidimo sve krakove pitanja koja su tada postavljena, kako ona utječu na situaciju danas i tko zapravo kadrovira hrvatskim bolnicama, ali i kako se provode javne nabave u hrvatskim bolnicama", istaknula je.

"Je li šutnja plaćena radnim mjestima u Vinogradskoj bolnici?"

Govoreći o ranijim optužbama, upozorila je na navode o složenom sustavu financijskih transakcija u kojem je, prema tada iznesenim tvrdnjama, bilo teško utvrditi kretanje novca.

"Tamo se prema navodima koji su tada izneseni govorilo o virtualnim skladištima. Višak robe, koji nije potreban, bi se nabavljao te ostavljao u virtualnom skladištu, a trošile su se velike količine javnih sredstava, riječ je o medicinskoj robi. Ona je poslije iz tih skladišta mogla biti korištena za privatne svrhe, privatne poliklinike ili propadati", poručila je.

Podsjetila je i na činjenicu da su se i Zadravec i bivši ministar zdravstva Vili Beroš, kojeg je Zadravec ranije javno prozivala, ponovno našli u KBC-u Sestre milosrdnice.

"On iako je smijenjen s mjesta ministra ponovno dobio posao u Vinogradskoj bolnici, a ona je sada trebala, još ćemo vidjeli hoće li, napredovati na svome poslu. Je li njihova šutnja plaćena tim radnim mjestima?", upitala je Selak Raspudić.

O Plenkoviću

Osvrnula se i na izjavu premijera Andreja Plenkovića, koji je odbacio povezanost HDZ-a i saborske zastupnice Marije Vrhovski s izborom Zadravec za predstojnicu Zavoda. Selak Raspudić smatra da takva uvjeravanja nisu dovoljna, pozivajući se na ranije postupke premijera tijekom izbora kandidata za Vrhovni sud.

"Predsjednik Vlade je i prema riječima kandidata za Vrhovni sud na prethodnim natječajima, odnosno javnim pozivima, sudjelovao mimo samog tog poziva u tome da uopće amenuje mogućnost da oni budu izabrani što je zapravo protivno dobroj praksi javnih natječaja, a moglo bi se reći i protuzakonito jer poništava neutralnost tih istih javnih poziva. I mi bismo sad trebali vjerovati da se on nije bavio ovim kadroviranjem", ustvrdila je.

"Ako je šutnja plaćena napredovanjem u poslu, onda imamo ozbiljan problem"

Objašnjavajući zašto inzistira na osnivanju saborskog istražnog povjerenstva, naglasila je da je riječ o mehanizmu koji je predviđen saborskim Poslovnikom, ali se već deset godina ne koristi u praksi.

"Za razliku od bilo kojih drugih mehanizama koje imamo na raspolaganju, primjerice kada sazivamo sjednice kao što smo imali sjednicu Antikorupcijskog vijeća ili kada sazivamo druga saborske odbore, ono što se kaže na istražnom povjerenstvu, ako se ne govori istina, je kazneno djelo", naglasila je Selak Raspudić.

"To je puno teži i ozbiljniji institucionalni mehanizam koji može stvar iznijeti na vidjelo, međutim on se kontinuirano onemogućava", dodala je.

Poručila je da bi Zadravec trebala javno iznijeti sve informacije kojima raspolaže kako bi se utvrdila eventualna politička odgovornost osoba povezanih sa spornim praksama u zdravstvu. Pozvala je da Dijana Zadravec "progovori i propjeva do kraja pa da imamo konkretan politički epilog svih ljudi koji su upleteni u ovakav način funkcioniranja zdravstva".

"Ako je njezina šutnja slučajno plaćena napredovanjem u poslu, jer je to napredovanje očito kontroverzno, onda mi imamo vrlo ozbiljan problem, ali to se da raščistiti ako se osnuje istražno povjerenstvo, zato je jako važno ozbiljno institucionalno djelovati", kazala je.

O smrti u Klinici za psihijatriju u Jankomiru

Tijekom gostovanja Selak Raspudić govorila je i o smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru. Ocijenila je da taj tragičan slučaj otvara šira pitanja o pravima pacijenata, načinu njihova liječenja i primjeni takozvanog humanog sputavanja.

"Humano sputavanje se narodski kaže da je vezanje, i to jest vezanje, i s obzirom na zastarjelost našeg načina zaštite pacijenata i stare zakone koji se dugo nisu mijenjali, se koristi u mnogim slučajevima za koje ljudi uopće ne bi očekivali. Ne govorim samo o psihijatrijskim ustanovama nego i kad govorimo o moždanim udarima i nekim drugim situacijama", istaknula je.

Prema njezinim riječima, nedostatak medicinskog osoblja može dovesti do toga da se fizičko sputavanje koristi kao jednostavniji način nadzora pacijenata. Takvu praksu smatra izrazito problematičnom, osobito zbog psihičkih posljedica koje može izazvati kod osoba koje su joj podvrgnute.

"Osjećaj da je vas netko zavezao za mjesto i osobi koja nema psihičke smetnje ili nije pod utjecajem nečega budi paniku i tjeskobu, a kamoli nekome tko ima ozbiljnije probleme", kazala je.

Ipak, upozorila je da se o konkretnom slučaju smrti u Jankomiru ne smiju donositi preuranjeni zaključci prije nego što se utvrde sve okolnosti. Naglasila je i zahtjevnost posla medicinskih tehničara te potrebu zaštite zdravstvenih djelatnika.

"Ne bih naglila ovdje s nekakvim zaključcima što se dogodilo u ovom konkretnom slučaju. Želim da rasvijetlimo sve okolnosti ovog doista tragičnog događaja koji će nas možda nagnati da promislimo prava pacijenata općenito te pitanje humanog sputavanja i gdje se ono sve opravdano koristi u hrvatskom zdravstvenom sustavu kao i pitanje tretmana i liječenja osoba sa psihičkim poteškoćama te zaštite medicinskog osoblja jer su sve te tri stvari međusobno povezane i utječu jedna na drugu", poručila je.