TRI SINDIKALNE središnjice i Sindikat umirovljenika Hrvatske najavili su za 18. travnja veliki prosvjed na Trgu bana Jelačića pod sloganom "Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine".

Kao glavni razlog navode najveću inflaciju u eurozoni, zbog koje traže da prosječna neto plaća u Hrvatskoj dosegne 2200 eura, a minimalna 1100 eura. O zahtjevima se raspravljalo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Sindikati: Prosječna plaća mora biti 2200 eura

Predsjednik SSSH Mladen Novosel izjavio je da će prosvjedna povorka krenuti u 11 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta, a na Trg se očekuje dolazak više od stotinu autobusa iz cijele zemlje.

Glavni zahtjevi su, uz veće plaće i mirovine, prihvatljive cijene hrane i stanovanja te nulta stopa korupcije i sive ekonomije.

Novosel je pojasnio zašto sindikati traže prosječnu plaću od 2200 eura neto.

"Zatražili smo nešto višu prosječnu plaću od sadašnje jer je europski prosjek 3150 eura bruto, što odgovara iznosu od 2200 eura neto", rekao je.

Dodao je da se Hrvatska opredijelila za tržišnu ekonomiju i pod pritiskom međunarodnih institucija privatizirala sve što je mogla, postavši ovisna o uvozu.

"To je trošak rada koji u ovom trenutku odgovara svim ostalim troškovima s kojima se radnici svakodnevno suočavaju", kazao je.

Sindikati također traže da minimalna plaća bude 1100 eura, a ne 800, te da prosječna mirovina iznosi 50 posto prosječne plaće. Novosel je upozorio da se Vlada hvali rastom mirovina, ali da 750.000 umirovljenika i danas prima mirovinu manju od 612 eura.

"To je ekonomski neodrživo"

Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika rekao je kako bi volio da svi imaju veće plaće, ali da postoje ekonomska ograničenja. "Novac za isplatu plaća mora se zaraditi i uprihodovati. U privatnom sektoru to dobivamo od naših korisnika, a u javnom sektoru iz proračuna kroz poreze.

Prosječna godišnja bruto plaća u svim ekonomijama proporcionalna je BDP-u po stanovniku", objasnio je.

Prema njegovim riječima, hrvatski BDP po stanovniku ove će godine biti oko 24.000 eura, što odgovara bruto plaći nešto višoj od 2000 eura.

"Sa sindikalnim zahtjevom, ako je neto plaća 2200 eura, bruto godišnja plaća bila bi oko 3800 eura u Zagrebu. To bi iznosilo oko 190 posto bruto domaćeg proizvoda, što je naprosto neodrživo", istaknuo je Oreščanin.

Upozorio je da bi takav potez doveo do povećanja poreza, novog zaduživanja države ili rasta cijena proizvoda, što bi izazvalo novu inflaciju. Predložio je da poslodavci radnicima isplaćuju bruto plaće kako bi stekli dojam o stvarnim izdvajanjima.

Vlada poziva na oprez zbog globalne situacije

Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš smatra da s prijedlogom o isplati bruto plaća treba biti oprezan i pričekati višu razinu financijske pismenosti.

Osvrnuo se na najavljeni prosvjed, rekavši da je Hrvatska bila prilično zaštićena od kriza poput rasta cijena energenata i agresije na Ukrajinu.

Spomenuo je i napetosti u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi 20 posto energenata i drugih proizvoda ključnih za modernu ekonomiju. "Državni proračun iznosi 39 milijardi eura, a polovica odlazi na plaće i mirovine.

Dakle, tu nema dodatnog prostora za velika povećanja", naglasio je Vidiš.

"Čini mi se nerealnim imati snažne prosvjede u subotu dok istovremeno imamo ozbiljnu globalnu situaciju", rekao je, dodavši da se situacija s tankerima u Hormuškom tjesnacu prati iz sata u sat. Naveo je i da su plaće u javnom sektoru 2024. godine bile gotovo 600 eura veće nego u privatnom.

"Problem je u sustavu i korupciji"

Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, smatra da je sustav podbacio. "Ako troškovi pojedu mjesečna primanja, to znači da ona nisu dostatna", kazala je, istaknuvši da nije ključno samo povećati plaće, već osigurati da primanja prate troškove života.

Upozorila je na podatak da od 90 milijardi eura hrvatskog BDP-a, prema nekim procjenama, do 11 milijardi odlazi na korupciju.

"Ne govorim o direktnoj korupciji i aferama, one su samo vrh ledene sante. I da ih nema, stanje bi bilo isto. Želimo sustav koji funkcionira i dostupan je svim građanima.

Želimo da poduzetništvo funkcionira, da domaća proizvodnja radi, da se u nju ulaže i da se hrvatski narod može prehraniti vlastitom proizvodnjom, a ne da uvozimo kruh.

Želimo biti ti koji mijenjaju sustav, a ne da samo reaktivno djelujemo kroz povećanja plaća i smanjenje poreza", zaključila je Šušković.