MINISTAR demografije i useljeništva Ivan Šipić danas je najavio nastavak sufinanciranja kupnje vozila za obitelji s više djece. Za iduću godinu planirano je dodatnih šest milijuna eura, a uskoro počinje dodjela prvih 167 ugovora u sklopu pilot-programa za koji ministar očekuje da će postati trajna mjera.

Šipić je rekao da će više od 300 obitelji s više djece dobiti potporu od 15 tisuća eura za kupnju automobila. Dodjela prvih ugovora za 167 obitelji trebala bi početi za petnaestak dana. Za ovu godinu osigurano je pet milijuna eura, dok je za iduću predviđeno šest milijuna.

"To je ogroman novac i ogroman vjetar u leđa. Intencija je pilot-programa da bude trajna mjera, da u godinama koje dolaze sve obitelji koje izraze želju i volju uzmu takav automobil, da dođu do njega, bilo da je rabljen ili nov. Do danas nijedna obitelj nije dobila potporu za kupnju automobila za obitelji s više djece", istaknuo je Šipić.

Za obitelji s četvero ili više djece

Podsjetimo, mjera je namijenjena obiteljima s četvero ili više biološke ili posvojene djece. Država sufinancira 50 posto vrijednosti novog ili rabljenog automobila sa sedam ili više sjedala, a najveći iznos potpore po obitelji je 15.000 eura.

Program provodi Zaklada Hrvatska za djecu u suradnji s Ministarstvom demografije i useljeništva. Prijave su počele 10. rujna, a ministar Šipić tada je objavio da je već prvog dana zaprimljeno više od 500 zahtjeva.

Ranije smo pisali i o problemima s prijavama jer dio roditelja nije znao da mogu poslati zahtjev bez potpune dokumentacije i tako zauzeti mjesto u redoslijedu. Zaklada je naknadno pojasnila da se potpore dodjeljuju prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva, a nedostajuća dokumentacija može se dostaviti naknadno.

Naknada za novorođenčad mogla bi prijeći 1000 eura u 2028.

Ministar je podsjetio i da u Hrvatski sabor po hitnom postupku ide prijedlog povećanja naknade za novorođeno dijete sa 618 na 803 eura. "U 2028. godini čvrsto vjerujem da ćemo prijeći 1000 eura za prvu naknadu za novorođeno dijete u Hrvatskoj", poručio je.

Šipić je to izjavio tijekom dodjele 66 ugovora o financiranju projekata organizacija civilnog društva koje se bave poticanjem povratka, useljavanja i integracije hrvatskog iseljeništva. Za te je projekte izdvojeno 1,2 milijuna eura. Naglasio je da takvi projekti pridonose povratku iseljenih Hrvata, a posebno ga, kaže, vesele podaci o povratnicima iz Njemačke.

"80.000 Hrvata živi u Bavarskoj i bili smo ugodno iznenađeni informacijama da se upravo iz tog dijela događa jedan masovniji povratak. Više od 5000 ljudi se samo iz tog dijela vratilo prošle godine u Hrvatsku", istaknuo je Šipić.

Među dobitnicima potpore je i udruga Sirius. Njezina predstavnica Mirela Miharija rekla je da je riječ o prvom natječaju za useljeništvo koji je ikad raspisan.

"Većina aktivnosti je usmjerena na jačanje psihosocijalnih vještina djece i mladih i na njihovo lakše uklapanje u društvo i prevladavanje kulturnog, ne baš šoka, ali problema koji se naravno javljaju, i na podršku roditeljima da budu podrška mladima u tom procesu", rekla je Miharija.

Za učenje hrvatskog jezika više neće biti potrebno srednjoškolsko obrazovanje

Potporu od nešto više od 27 tisuća eura dobila je i udruga Kum Proložac. Hrvoje Garac iz te udruge rekao je da su im glavna ciljna skupina Hrvati koji su se nakon 2013. godine odselili u inozemstvo, ponajviše u Njemačku. Smatra da je upravo među njima najveći interes za povratak.

Šipić je najavio i upućivanje dvaju pravilnika u javno savjetovanje. Prvi se odnosi na stipendiranje učenja hrvatskog jezika. Njime se ukida uvjet prema kojem osoba mora imati najmanje srednjoškolsko obrazovanje kako bi ostvarila pravo na potporu za učenje jezika.

Predviđeno je i da se financijska pomoć dodjeljuje na početku boravka u Hrvatskoj, kada su troškovi preseljenja i prilagodbe najveći. Drugi pravilnik odnosi se na posebne mjere integracije povratnika i useljenika. Obuhvaća stanovanje, obrazovanje, zapošljavanje, poduzetništvo, zdravstvenu i socijalnu zaštitu te priznavanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Šipić je posebno naglasio važnost priznavanja stranih diploma kako bi se povratnicima omogućilo zapošljavanje u struci. "Vidjeli ste da se bura digla kad smo prevodili diplome i pomogli ljudima da ta diploma ne propada negdje za šankom. Da me ne bi netko krivo shvatio, časno je biti i konobar i smetlar ili bilo koji posao. Ali dok Hrvatska vapi za mnogim profesijama, oni koji imaju diplome i potomci su, ti trebaju dobiti šansu", poručio je.