ZASTUPNIK u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić objavio je na YouTubeu video u kojem pandemiju covida-19 proglašava globalnom zavjerom, piše Faktograf.

Na platformi YouTube prije tjedan dana je objavljen intervju s Mislavom Kolakušićem, zastupnikom u Europskom parlamentu, naslovljen: "INTERVJU Kolakušić razotkrio pandemiju korone: Politički projekt utemeljen na lažima i poluistinama."

Predmetni intervju nije objavljen u medijima, već na YouTube kanalu Mislava Kolakušića, a u tjedan dana je video (arhivirano ovdje) pogledan više od 400 tisuća puta te su ga komentirale skoro dvije tisuće ljudi.

Na početku razgovora Mislav Kolakušić konstatira kako se "cijela pandemijska priča bazira na lažima, neistinama i zabludama u apsolutno svim mainstream medijima". U razgovoru koji traje 33 minute dotiče se različitih "problematičnih" aspekata pandemije, a nekima od Kolakušićevih glavnih tvrdnji pozabavio se Faktograf.

O smrtnosti od korone

Kolakušić na početku razgovora navodi kako broj oboljelih i broj umrlih od korone "nema nikakve veze s istinskim brojkama", a navodi da je to "utvrdio i engleski NHS, koji je utvrdio da najmanje 25 posto smrti nema apsolutno dodirne točke s koronom."

Reutersov tim za provjeru informacija već se bavio netočnim interpretacijama podataka NHS-a o smrtnosti od korone, a u njihovom se tekstu navodi kako je komorbiditet ili postojanje dva ili više stanja ili bolesti kod pacijenta uobičajena karakteristika kod smrtnosti od koronavirusa. Komorbiditet ne isključuje covid-19, već ga kombinira s drugim bolestima, koje je često pokrenuo i/ili otežao koronavirus.

Interpretacijama podataka NHS-a bavio se i Full Fact, koji piše da je covid-19 samo u 2020. godini bio kombinirani uzrok preko 71 tisuće smrtnih slučajeva u Engleskoj. Covid-19 se također spominje na 118.307 smrtnih listova u Engleskoj i Walesu do 5. veljače ove godine.

Kolakušić spominje i studiju Johna P. A. Ioannidisa, objavljenu lani u listopadu u bulletinu SZO-a:

"U studiji je utvrđena smrtnost od 0.00 do 0.33 posto (…) Došlo se do medijalne, odnosno glavnog prosjeka, koji ispada 0.05 posto."

Mislav Kolakušić tako netočno, odnosno vrlo selektivno, prikazuje navode iz Ioannidisove studije, dodaje Faktograf.

Naime, rezultati koji se navode u istraživanju su sljedeći:

"Obuhvaćena je 61 studija (74 procjene) i osam preliminarnih nacionalnih procjena. Procjene seroprevalencije kretale su se od 0.02% do 53.40%. Stopa smrtnosti od zaraze kretala se od 0.00% do 1.63%, ispravljene vrijednosti od 0.00% do 1.54%. Na 51 lokaciji medijan stope smrtnosti od covida-19 iznosio je 0.27% (ispravljeno 0.23%): stopa je bila 0.09% na mjestima sa smrtnošću stanovništva od covida-19 nižom od globalnog prosjeka (<118 smrtnih slučajeva / milijun), 0.20% na mjestima sa 118-500 smrtnih slučajeva od covida-19 / milijun ljudi i 0.57% na mjestima s > 500 smrtnih slučajeva od covida-19 / milijun ljudi. U ljudi < 70 godina stope smrtnosti od infekcije kretale su se od 0.00% do 0.31% sa sirovim i ispravljenim medijanima od 0.05%."

Dakle, prosjek koji Mislav Kolakušić navodi kao glavni podatak odnosi se zapravo samo na ljude mlađe od 70 godina. Dodatno, treba reći kako su Ioannidisova istraživanja nerijetko kritizirali drugi znanstvenici zbog manjkavosti i reduktivnosti pristupa, zbog čega su se pokrenule brojne znanstvene debate o limitima kompariranja različitih dokaza i studija neujednačenih metodologija.

O "nestaloj" gripi

Stope smrtnosti od gripe zaista su umanjene diljem svijeta. Iako još uvijek ne postoje sveobuhvatna objašnjenja za to, znanstvenici napominju kako se vjerojatno radi o ishodu nekoliko važnih faktora.

Epidemiolozi su za časopis Nature naveli kako se manja smrtnost od gripe može pripisati i učinkovitosti politika poput fizičkog distanciranja, obaveznog dezinficiranja ruku i nošenja maski. Pretpostavlja se da je važnu ulogu odigrao i drastičan pad međunarodnih putovanja, koja pridonose bržem širenju gripe svijetom. Masovnije cijepljenje protiv gripe prošle godine također je pomoglo smanjenju stope smrtnosti.

I u Hrvatskoj je lani zabilježen povećan interes za cijepljenje protiv gripe te je u listopadu nabavljeno 460.000 doza cjepiva protiv gripe, što je više od procijenjenih potreba početkom 2020. godine. Povećani interes, koji se nije mogao predvidjeti u siječnju, rezultirao je dodatnom nabavom 130.000 doza cjepiva.

O presudi u Portugalu

Mislav Kolakušić se dalje u razgovoru poziva na lanjsku presudu portugalskog suda u slučaju njemačkih turista koji su se žalili da su neosnovano zadržani u izolaciji, sumnjajući u točnost PCR testova kojima su testirani. Kolakušić objašnjava odluku suda kao dokaz o nepouzdanosti PCR testova:

"Sud je u tom postupku pribavio znanstvena istraživanja. Jedno od tih je znanstveno istraživanje kojim je utvrđeno da svaki PCR test na više od 25 ciklusa ponavljanja daje 97 posto lažno pozitivnih rezultata. Standardni testovi, i prije i nakon toga, održavaju se na 45 ponavljanja. Mi, dakle, možemo reći da je 97 posto testova lažno. Zašto nakon tog saznanja nismo spustili broj ponavljanja na 25 i niže?"

Ono što je Kolakušić propustio reći jest da su ovu presudu osudili znanstvenici u Portugalu, piše Faktograf.

Kako navode znanstvenici za Público, znanstveni konsenzus o PCR testiranju je apsolutan, a suci iz Lisabonskog prizivnog suda pogrešno su protumačili dva znanstvena članka koja se spominju u obrazloženju presude.

O "sumnjivim" PCR testovima

Vasco Barreto, istraživač u Centru za proučavanje kroničnih bolesti (Cedoc) s Fakulteta medicinskih znanosti Sveučilišta Nova de Lisboa, objasnio da je ovakvo tumačenje znanstvenih istraživanja netočno i dodao da vjeruje da su suci postupili neodgovorno. "PCR testovi imaju specifičnost i osjetljivost veću od 95 posto. Odnosno, u ogromnoj većini slučajeva otkrivaju virus koji uzrokuje covid-19", poručio je Barreto.

Treba reći i kako se od početka pandemije pojavljuju tvrdnje o navodnoj nepouzdanosti PCR testova, navodi Faktograf.

Kada je riječ o ciklusima ponavljanja, valja uzeti u obzir i da, kako piše Jonathan Jarry (Cracked Science), postoji mnogo različitih testova koje koriste različiti laboratoriji i koji su usmjereni na različite ciljne gene i čije se PCR metode pomalo razlikuju. Znanstvenici ne mogu samo proglasiti bilo koji rezultat iznad određene CT vrijednosti nepouzdanim jer su CT vrijednosti donekle relativne i moraju se protumačiti uzimajući u obzir niz drugih čimbenika. Jarry piše:

"Interpretacija PCR testova za koronavirus oslanja se na puno više od same CT vrijednosti: ona ovisi o svim već spomenutim varijabilnostima ‘pileće juhe’, plus o vrsti prikupljenog uzorka, bez obzira na to jesu li uzorci objedinjeni u jednoj jažici zbog uštede na reagensima (s pozitivnim skupinama koje se naknadno testiraju pojedinačno) te na procjeni vjerojatnosti zaraze prije provođenja testa - što znači ima li osoba koja se testira simptome i je li ili nije potencijalno bila izložena virusu. Slijepo oslanjanje na CT vrijednosti, nažalost, pokazuje nerazumijevanje složenosti molekularne dijagnostike. CT vrijednosti nisu elementarne; za tumačenje je potrebna stručnost."

O lijeku Talidomidu

U intervjuu Mislav Kolakušić spominje i kobni slučaj lijeka Talidomida, koji datira iz ranih 60-ih godina prošlog stoljeća, kao svojevrsno krunsko upozorenje na oprez prema lijekovima:

"Upravo slučaj Talidomida pokazuje da je isključivo profit interes farmaceutske industrije (…)  Ta tableta se reklamirala, kao što se i sada reklamiraju farmaceutski proizvodi, kao sigurna."

Od početka pandemije Talidomid i njegove teške nuspojave spominju se kao "upozoravajuća priča" o štetnom i opasnom lijeku za koji su vlade odobrile da brzo izađe na tržište. Od proljeća prošle godine brojne su objave na društvenim mrežama povlačile paralelu između Talidomida i razvoja cjepiva protiv covida-19, upozoravajući na oprez i izražavajući skepsu prema brzo proizvedenim lijekovima. 

Ono što se propušta reći, a to je kontekst koji nedostaje i u Kolakušićevim izjavama, jest da je upravo slučaj Talidomida potaknuo regulatore širom svijeta da ojačaju protokole ispitivanja novih lijekova, navodi Faktograf.

Primjerice, američki Kongres je 1962. usvojio Kefauver-Harrisove izmjene i dopune, koje su postavile nove mjere zaštite za ispitivanje i odobravanje lijekova. Proizvođači su po novome morali dokazati djelotvornost lijekova prije nego što su s njima ušli na tržište, a FDA je stekao veći nadzor nad kliničkim ispitivanjima, koja su s godinama postala složenija i temeljitija. Iako zdravstveni stručnjaci uvažavaju da je proces proizvodnje cjepiva protiv covida-19 zaista ubrzan, neadekvatno ga je uspoređivati s onime što se prije šest desetljeća dogodilo s Talidomidom.

Kako se navodi u provjeri informacija koju je radio USA Today: "Talidomid nije prošao ista opsežna klinička ispitivanja kao cjepivo protiv covida-19. Zapravo je slučaj Talidomida potaknuo reforme u ispitivanju i odobravanju lijekova. Nema dokaza da je ubrzani proces iza cjepiva covida-19 zaobišao suvremene standarde zdravstvenih regulatora poput FDA."

Za Kolakušića je pandemija velika zavjera

Na citiranim netočnim tvrdnjama Mislav Kolakušić temelji tezu da pandemija covida-19 nije stvarna javnozdravstvena ugroza, već proizvod velike globalne zavjere farmaceutske industrije i utjecajnih političara.

Ne postoje nikakvi dokazi koji bi doista sugerirali da je pandemija izrežirana sa svrhom ostvarivanja profita za farmaceutsku industriju ili uvođenja "novog svjetskog poretka", zaključuje Faktograf.