INDUSTRIJSKA proizvodnja u eurozoni porasla je u studenom najsnažnije u šest mjeseci, a Hrvatska je bila u skupini zemalja s najvećim skokom, osjetno iznad prosjeka, pokazali su u četvrtak preliminarni podaci europskog statističkog ureda.

U studenom je industrijska proizvodnja u eurozoni na godišnjoj razini poskočila za 2,5 posto, najsnažnije od svibnja prošle godine, izračunali su statističari na temelju kalendarski prilagođenih podataka. U listopadu je, prema revidiranom podatku, uvećana za 1,7 posto.

Na razini Unije porasla je za 1,7 posto, jednako kao i u listopadu.

Najviše je na godišnjoj razini na oba područja poskočila proizvodnja u sektoru kapitalnih dobara, za 3,6 posto u eurozoni i za 4,0 posto u Uniji, znatno snažnije nego u listopadu kada je, prema revidiranim podacima, uvećana tek za 0,5 posto u eurozoni i za 1,0 posto na razini EU-a.

U Hrvatskoj industrijska proizvodnja poskočila za 8,8 posto, najsnažnije od svibnja 2021.

Osjetno je snažnije u studenom u eurozoni porasla i proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 3,4 posto. U listopadu uvećana je za 2,6 posto. Na razini Unije tempo rasta bio je stabilan, uz stopu rasta od 2,6 posto.

Energetski sektor znatno je pak posustao, prema rastu proizvodnje u zoni primjene zajedničke europske valute od tek 0,5 posto. U listopadu bila je poskočila za 4,9 posto. Na razini Unije zadržala se, više-manje, na razini iz studenog 2024., nakon što je u listopadu uvećana za 3,3 posto.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je i u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 2,1 posto u eurozoni i 2,9 posto u EU. U listopadu bila je porasla za jedan odnosno za 0,8 posto, izračunali su statističari.

Hrvatska pri vrhu

Najsnažnije je i u studenom na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 10,6 posto. Za petama joj se našao Cipar s rastom od 10,5 posto.

Slijedi Hrvatska, gdje je industrijska proizvodnja poskočila za 8,8 posto na godišnjoj razini, najsnažnije od svibnja 2021. godine. U listopadu uvećana je za 5,5 posto, nakon gotovo stagnacije na početku jeseni.

Izrazitije je u studenom na godišnjoj razini porasla i proizvodnja u Latviji, za 6,9 posto.

Najoštrije je pak na godišnjoj razini i u studenom pala industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 9,3 posto. Slijede Malta i Mađarska gdje je smanjena za 8,2, odnosno za 5,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Manje energije

Mjesečna usporedba pokazuje pak rast proizvodnje u eurozoni u studenom za 0,7 posto, pokazali su sezonski i kalendarski prilagođeni podaci. Isti postotni rast bilježila je, prema revidiranim podacima, i u listopadu.

Ravnomjeran rast bilježila je i Unija, ali za samo 0,2 posto.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,5 posto u EU, signalizirajući značajno ubrzanje u odnosu na listopadskih 0,5 posto.

Promjena trenda zabilježena je na oba područja u energetskom sektoru i u sektoru trajnih potrošačkih dobara, uz oštar pad proizvodnje u studenom, nakon skoka u listopadu.

Proizvodnja u energetskom sektoru pala je u pretposljednjem mjesecu prošle godine za 2,2 posto u eurozoni i za 1,7 posto na razini Unije. U listopadu bila je porasla za 1,3 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,7 posto na razini Unije, pokazuju revidirani podaci.

U sektoru trajnih potrošačkih dobara proizvodnja je pak u studenom smanjena za 1,3 posto u eurozoni i za 1,8 posto u Uniji. U listopadu bila je, prema revidiranom podatku, porasla za 2,4, odnosno za 1,9 posto.

Pad je zabilježen i u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 0,6 posto u eurozoni i za 1,2 posto na razini EU-a, blaži nego u listopadu.

Hrvatska uz Njemačku

Najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u studenom Estonija, od 6,0 posto.

Slijedi Litva gdje je uvećana za 5,8 posto.

U Hrvatskoj industrijska proizvodnja uvećana je u studenom za 1,1 posto u odnosu na listopad kad je bila poskočila za 3,1 posto, najsnažnije u gotovo godinu dana.

Isti postotni rast bilježila je u studenom i Njemačka.

Najveći pad industrijske proizvodnje bilježio je pak Luksemburg, od 7,3 posto. Slijedi Danska gdje je potonula za 5,1 posto u odnosu na listopad.