Sadržaj nastao u suradnji s: Hrvatski Telekom

Postoji scena koju sve više roditelja i nastavnika prepoznaje. Dijete sjedi za stolom, piše zadaću i u jednom trenutku otvara alat za umjetnu inteligenciju. U nekoliko sekundi dobije objašnjenje, sažetak ili čak gotov odgovor.

Pitanje koje se tada nameće nije novo, ali je danas važnije nego ikad: je li to pomoć ili varanje?

Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji učimo, predajemo i dolazimo do znanja. I to ne negdje u budućnosti, nego ovdje i sada. Upravo zato Hrvatski Telekom kroz platformu "AIMO! znati uz AI" i edukativni serijal "AI i učenje" s Dejanom Nemčićem pokušava tu temu približiti široj publici, kroz konkretne situacije iz škole, fakulteta i svakodnevnog života.

Više nije problem pronaći informaciju

Jedna od najvećih promjena koju AI donosi u obrazovanje jednostavna je, ali dalekosežna: znanje više nije teško pronaći.

To mijenja samu logiku učenja. Prema OECD-ovu istraživanju TALIS 2024, koje je obuhvatilo 280.000 nastavnika iz 55 obrazovnih sustava diljem svijeta, već 41 posto nastavnika koristi AI u svojoj nastavi. Brojka sama po sebi govori dovoljno - radi se o tehnologiji koja je već ušla u učionice, bez obzira na to jesmo li kao društvo spremni za taj razgovor ili nismo.

Fokus obrazovanja zbog toga se neizbježno pomiče. Više nije presudno napamet znati neki podatak, nego razumjeti što s njim napraviti, kako ga provjeriti i kako primijeniti u stvarnom kontekstu.

Pomaže li AI djeci ili ih čini pasivnijima?

Odgovor nije crno-bijel i svaki tekst koji tvrdi da jest pojednostavljuje stvarnost.

S jedne strane, AI može biti iznimno koristan alat. Može objasniti gradivo jednostavnije, prilagoditi tempo učenja i ubrzati razumijevanje složenih tema. S druge strane, postoji realan rizik da se koristi kao prečac koji zaobilazi razmišljanje, a ne kao alat koji ga potiče.

UNESCO je u svojim smjernicama za korištenje generativnog AI-a u obrazovanju, objavljenim 2023. godine, upozorio na rizike po temeljne humanističke vrijednosti, ljudsku autonomiju, jednakost i razvoj kritičkog mišljenja ako se ova tehnologija koristi nekritički.

Drugim riječima, AI nije problem. Način na koji ga koristimo mogao bi biti.

Gdje je granica između pomoći i varanja

To je pitanje na koje ni škole još nemaju jedinstven odgovor i vjerojatno ga još dugo neće imati.

Ali korisno je razmišljati o tome ovako: ako učenik koristi AI da mu objasni pojam koji ne razumije, to je funkcionalno identično kao da pita nastavnika ili roditelja za pomoć. Ako, s druge strane, preda rad koji je u cijelosti generirao AI, a da pritom ne razumije sadržaj, to više nije učenje, nego njegova simulacija.

Sve više obrazovnih stručnjaka slaže se da će se prava granica pomaknuti s pitanja "koristi li učenik AI" na pitanje "razumije li ono što je dobio i može li to primijeniti".

Koje će vještine postati ključne

U svijetu u kojem su informacije dostupne u nekoliko sekundi, vrijednost se pomiče prema vještinama koje AI ne može zamijeniti.

Prema izvješću World Economic Forum Future of Jobs 2025, koje je obuhvatilo više od tisuću vodećih globalnih poslodavaca, analitičko razmišljanje ostaje najtraženija vještina - sedam od deset tvrtki smatra je ključnom. Slijede je kreativno razmišljanje, otpornost i prilagodljivost.

Zanimljivo je da su to upravo vještine koje se ne uče pasivnim primanjem informacija, nego aktivnim razmišljanjem, rješavanjem problema i suočavanjem s pitanjima na koja nema jednostavnog odgovora.

U tom kontekstu sve se češće spominje i jedna nova, naizgled jednostavna vještina: sposobnost postavljanja dobrih pitanja. Jer kvaliteta odgovora koje dobivamo od AI-a izravno ovisi o tome kako pitamo, što znači da površno i nepromišljeno korištenje alata daje površne rezultate.

Kako se prilagoditi novoj stvarnosti

Zabrana tehnologije rijetko je dugoročno rješenje. Povijest to pokazuje iznova, od kalkulatora u školama do interneta, i AI neće biti iznimka.

Mnogo je realniji pristup naučiti kako ga koristiti na pravi način. Za učenike to znači koristiti AI kao alat za razumijevanje, a ne kao zamjenu za razmišljanje. Za roditelje to znači otvoreno razgovarati s djecom o tome kako i zašto koriste te alate. Za nastavnike to znači postupno uključivati AI u proces učenja, umjesto da ga ignoriraju ili zabrane.

Jer promjena se već događa, u učionicama, na fakultetima, na radnim mjestima. Pitanje nije hoće li AI postati dio obrazovanja, to se već događa. Pitanje je hoćemo li ga koristiti na način koji stvarno pomaže učenju.

Od teorije do prakse

Upravo na toj razlici između teorije i stvarne primjene fokusira se edukativni serijal "AI i učenje" s Dejanom Nemčićem, kroz konkretne primjere koji pokazuju kako umjetnu inteligenciju koristiti u učenju, organizaciji znanja i svakodnevnom radu.

Za one koji ne znaju odakle početi, na HT-ovoj stranici dostupan je kratki kviz koji otkriva vaš AI tip i predlaže edukacije prilagođene upravo vama. Tu su i besplatni webinari koji se redovito nadopunjuju novim sadržajem.

Dva izbora

Na kraju, pred svima nama - učenicima, roditeljima, nastavnicima - zapravo stoje dva izbora. Možemo se opirati promjeni, čekati da prođe i nadati se da će obrazovanje ostati onakvo kakvo ga pamtimo. Ili možemo prihvatiti da se nešto strukturalno promijenilo i naučiti kako se u toj novoj stvarnosti snaći bolje.

Povijest nam pokazuje da tehnologija koja ulazi u obrazovanje ne odlazi. Neće otići ni AI. Pitanje zato nije hoćemo li se prilagoditi - nego hoćemo li to učiniti na vrijeme i na pravi način.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Hrvatski Telekom u skladu s najvišim profesionalnim standardima.