Skupine za zaštitu okoliša nastavljaju napadati genetski modificiranu hranu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jeffrey Smith, direktor američkog Instituta za odgovornu tehnologiju, kazao je da rezultati triju istraživanja koje je proveo norveški Institut za genetsku ekologiju, pokazuju da se bolesti ljudi koji na Filipinima žive u blizini polja genetski modificiranog kukuruza mogu povezati s oprašivanjem tih polja.
"Mi se suočavamo s vrlo mladom znanošću. Ja nisam protivnik znanosti - i mislim da ona obećava. Ali također mislim da te (genetski modificirane) proizvode ne možemo poslati u okoliš i njima hraniti ljude dok nismo uvjereni da su sigurni", kazao je Smith na marginama Konferencije o Protokolu iz Kartagene o biosigurnosti, koji je stupio na snagu u rujnu prošle godine.
"Proizvođači žele što prije sa svojim proizvodima doći na tržište", istaknuo je američki znanstvenik, dodajući da genetski modificirani organizmi trebaju biti izvrgnuti širim znanstvenim istraživanjima prije nego što se pojave na tržištu.
SAD, najveći proizvođač genetski modificirane hrane, nije potpisao Protokol iz Cartagene koji je dosad ratificiralo 86 zemalja kao i države članice Europske unije.
Savjetnik "Greenpeacea" Eric Gall upozorio je da bi SAD mogli pokušati uvjeriti zemlje-potpisnice protokola iz Cartagene da s Washingtonom potpišu bilateralne sporazume koji bi omogućili ne tako strogo označavanje genetski modificiranih proizvoda.
SAD, Kanada i Meksiko potpisali su u listopadu prošle godine trilateralni sporazum koji omogućava transport genetski modificiranih proizvoda, a ne određuje stroge uvjete označavanje genetski modificiranih proizvoda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
(Hina) xnab ydgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara