GOTOVO tisuću godina nakon nastanka, slavna Tapiserija iz Bayeuxa ponovno se nalazi na engleskom tlu.

Neprocjenjivo srednjovjekovno umjetničko djelo dopremljeno je u noći na petak u Britanski muzej u Londonu, u strogo čuvanoj operaciji. Svaki korak prijevoza bio je pomno isplaniran jer bi i najmanja pogreška mogla imati nesagledive posljedice, piše Associated Press.

Tapiserija je u London stigla na posudbu iz Francuske, gdje se čuva stoljećima, a za posjetitelje će biti izložena od 10. rujna do srpnja 2027. Bit će to njezin prvi javni povratak u zemlju čiju povijest prikazuje, normansko osvajanje Engleske 1066. godine, posljednje uspješno osvajanje te zemlje.

Teret prevezen kamionom

Dolazak tapiserije dugo se iščekivao, no zbog sigurnosnih razloga sve pojedinosti o vremenu i načinu prijevoza držane su u tajnosti.

"Čini se nevjerojatnim da se nakon toliko rada, planiranja i pažnje ovo napokon događa. Prvi put nakon gotovo tisuću godina ovako važan dio britanske, ali i francuske povijesti ponovno je na ovom tlu. Nevjerojatno je uzbudljivo", rekao je ravnatelj Britanskog muzeja Nicholas Cullinan dok je tijekom noći čekao dolazak pošiljke.

Tapiserija duga 70 metara bila je pažljivo presavijena poput harmonike i smještena u klimatizirani zaštitni spremnik, koji je potom postavljen u posebnu konstrukciju za ublažavanje vibracija. Cijeli je teret prevezen kamionom koji je iz Francuske u Ujedinjeno Kraljevstvo stigao vlakom kroz Eurotunel.

Nakon 11-satnog putovanja dugog oko 560 kilometara, uz policijsku pratnju, kamion je polako ušao u prostor za istovar Britanskog muzeja. Radnici su potom pažljivo spustili spremnik veličine manjeg automobila na tlo, nakon čega su djelatnici muzeja te britanski i francuski diplomati, koji su sve promatrali u tišini, zapljeskali.

Povjesničari vjeruju da je izradu naručio Vilimov polubrat

Neprocjenjiva tapiserija sada će nekoliko dana provesti u kontroliranim uvjetima kako bi se prilagodila novoj okolini, a tek potom će biti pažljivo raspakirana i razmotana. U Britanskom muzeju očekuju da će izložba biti jedna od najposjećenijih u 267-godišnjoj povijesti ustanove. Samo prvog dana prodaje ovog mjeseca prodano je oko 100.000 ulaznica.

Iako se često naziva tapiserijom, riječ je zapravo o vezenom djelu izrađenom vunenim koncem na lanenom platnu. Prikazuje događaje koji su prethodili Bitki kod Hastingsa u listopadu 1066., kada je normandijski vojvoda Vilim osvojio Englesku porazivši vojsku anglosaksonskog kralja Harolda.

Time je okončana vladavina Sasa, Vilim je postao prvi normanski kralj Engleske, a veze između Engleske i Francuske dodatno su učvršćene.

Povjesničari vjeruju da je izradu naručio biskup Odo iz Bayeuxa, Vilimov polubrat, a da su tapiseriju izradile žene u Engleskoj, vjerojatno redovnice, prije nego što je prenesena preko La Manchea. Veći dio posljednjih tisuću godina čuvala se u Bayeuxu na sjeverozapadu Francuske, osim tijekom dvaju kraćih razdoblja kada je bila izložena u pariškom Louvreu.

Britanci će zauzvrat posuditi blago

Tapiserija simbolizira isprepletenu i često burnu povijest Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, a dogovor o njezinoj posudbi smatrao se važnim diplomatskim uspjehom. Posudba je službeno najavljena tijekom državnog posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Ujedinjenom Kraljevstvu u srpnju 2025.

Ona se poklapa s obnovom muzeja u Bayeuxu u kojem se tapiserija inače čuva. Zauzvrat će Britanski muzej Francuskoj posuditi blago iz Sutton Hooa, vrijedne predmete pronađene u anglosaksonskom brodskom grobu iz 7. stoljeća, kao i druge eksponate koji će biti izloženi u muzejima u Normandiji.

Macron je u tekstu objavljenom u londonskom Timesu napisao da dvije države "ne posuđuju jedna drugoj samo umjetnička djela, nego dijele velike priče o nastanku europske povijesti".

Posudbi su se protivili pojedini francuski kulturni djelatnici

Tapiserija prikazuje više od 620 ljudi i 737 životinja raspoređenih u 58 prizora, ispunjenih živopisnim, a katkad i vrlo brutalnim detaljima. Na njoj se mogu vidjeti prizori borbi prsa o prsa, osakaćenih tijela i smrti kralja Harolda, kojeg prema predaji pogađa strijela u oko.

"Kroz nju se povijest može doživjeti na način koji pisani izvori jednostavno ne mogu pružiti. Gledate predmet koji su dodirivali ljudi koji su proživjeli te događaje i osjećali potrebu zabilježiti ih upravo ovako", rekla je Millie Horton-Insch, kustosica izložbe u Britanskom muzeju.

Dodala je da je pravo čudo što je djelo preživjelo deset stoljeća unatoč brojnim opasnostima poput moljaca, miševa, vlage, plijesni i požara. Posudbi su se protivili pojedini francuski kulturni djelatnici, smatrajući da je premještanje tako osjetljivog djela prevelik rizik.