SUTRA će Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta na izvanrednoj sjednici raspravljati o prijedlogu Slovenske pučke stranke (SLS) za donošenjem izjave o spornim graničnim točkama s Hrvatskom, piše Jutarnji list. Ovisno o glasanju, desne stranke predvođene odlučit će o hoće li pokušati opstruirati ratifikaciju hrvatskog ulaska u NATO referendumom.

SLS predlaže Slovenija u izjavi jasno izrazi stav da imaju “neograničeni pristup otvorenom moru i kontrolu cijelog Piranskog zaljeva” te da zaseoci na lijevoj obali Dragonje te rijeke Mure kod Hotize pripadaju Sloveniji.

Referendum

Ukoliko odbor ne prihvati takvu izjavu, desnica, predvođena udrugom "Zavod 25. 6. 1991." Bivšeg parlamentarnog zastupnika i jednog od najradikalnijih slovenskih branitelja graničnog pitanja Marjana Podobnika, predat će parlamentu 2500 potpisa koje su, tvrde, već prikupli, čime će blokirati parlamentarnu odluku o ratifikaciji.

U tom slučaju trebali bi dobiti dodatnih 35 dana u kojima bi morali prikupiti još 40 tisuća potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma. To bi značilo da bi se slovenska procedura mogla produžiti i iza roka od 23. ožujka, u kojem Slovenija mora Washingtonu dostaviti potvrdu o ratifikaciji hrvatskog pristupa NATO paktu, a Hrvatska onda ne bi mogla pristupiti organizaciji na summitu u Njemačkoj i Francuskoj početkom travnja.

Ivo Vajgl, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora, rekao je Jutarnjem kako ne vjeruje da će se takav scenarij odigrati. Kaže kako inicijativa SLS-a neće proći, ali kako će odbor prihvatiti drukčiji tekst, u kojemu stoji da je za Sloveniju neprihvatljiv svaki hrvatski dokument o graničnom pitanju donesen nakon 25. lipnja 1991., datuma na koji je Hrvatska pokrenula proces razdruživanja od bivše SFRJ.

Nesigurnosti

Takva verzija bi po Vajglu ukinula potrebu za provođenjem slovenskog referenduma, a istodobno bi ostavila jednake odnose snaga po pitanju graničnog spora. Dakle, vuk bi bio sit, a ovce na broju.

Nitko nije pretjerano siguran oko toga kako će proteći slovensko opstruiranje hrvatskog pristupa NATO-u, pa nitko ni ne želi davati definitivne izjave. Ipak, NATO nije Europska unija, u kojoj se svakoj članici dopušta puno slobode oko rješavanja vlastitih problema preko pregovora. Budući da SAD, koji rukovodi NATO paktom, ima izvjesne strateške interese oko hrvatskog ulaska, za očekivati je da će izjave hrvatskog premijera Ive Sanadera o tome kako Hrvatska u NATO ulazi u travnju biti potvrđene.