Slovenija je proglasila kraj epidemije. Doznali smo kad bi mogla Hrvatska
SLOVENIJA je jučer proglasila kraj epidemije. Budući da je dan ranije zabilježila samo 24 nova slučaja zaraze te da su drugi epidemiološki parametri dobri, vlada naših susjeda odlučila je da neće produžavati stanje epidemije koje je bilo proglašeno do 15. lipnja.
>Slovenija proglasila kraj epidemije
Objavljivanje kraja epidemije probudit će optimizam, kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod turista. No indikativno je da je Slovenija ipak na snazi zadržala određene epidemiološke mjere.
Primjerice, u prijelaznoj fazi, dok ne uđe u tzv. zelenu fazu po kriterijima Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), što se očekuje krajem lipnja ili početkom srpnja, u susjednoj će zemlji nošenje maske i dalje biti obvezno u zatvorenim prostorima.
Također će na snazi ostati ograničenja broja prisutnih u zatvorenim prostorima, a uvjeti za odlazak na koncerte i na druga događanja i dalje će biti negativan test na koronavirus, prokuženost prebolijevanjem covida-19 ili potpuna procijepljenost. U međuvremenu vlasti pozivaju na što veći odaziv na cijepljenje.
Beroš: Treba biti na oprezu, epidemija još tinja, a negdje i raste
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je za Index da treba biti oprezan s proglašavanjem kraja epidemije te da se ono u Hrvatskoj za sada ne planira.
"Svuda u svijetu epidemija covida-19 još uvijek tinja, a postoje i zemlje poput Velike Britanije, Čilea i Rusije koje bilježe porast broja novozaraženih", rekao je Beroš.
"Mislim da treba biti oprezan i da treba vidjeti što o tome kažu stručnjaci u HZJZ-u", dodao je.
HZJZ: Kraj epidemije proglašava se kada slučajevi postanu endemski
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) su za Index poručili da proglašenje kraja epidemije u Sloveniji neće potaknuti na isto u Hrvatskoj.
"Vodeći se stručnim promišljanjima, kraj epidemije uključuje ne samo pad učestalosti bolesti i pridruženih smrtnih slučajeva, već i ukidanje javnozdravstvenih mjera i s njima povezanih geopolitičkih, društvenih i ekonomskih ograničenja", kažu nam u HZJZ-u.
"Štoviše, detaljna istraživanja koja su provedena pokazuju da epidemije ne prestaju iznenada. Daleko češće se proglašava kraj epidemije kada bolest padne na endemske razine, kada nova bolest u određenom društvu postane prihvaćena kao dio normalnog života", navode u Zavodu.
"Nismo usmjereni na proglašenje kraja epidemije"
"Kako se još uvijek ne nalazimo u toj fazi, nismo usmjereni na proglašenje kraja epidemije već na postupno popuštanje epidemioloških mjera i što veću procijepljenost građana. Tim povodom apeliramo na sve građane koji još nisu donijeli odluku o cijepljenju protiv covida-19 da poklone povjerenje znanosti i struci i zaštite svoje zdravlje i zdravlje svojih sugrađana od ove ozbiljne ugroze", poručili su iz HZJZ-a.
Još smo daleko od kolektivnog imuniteta
Nameće se pitanje kada bi se mogli ostvariti uvjeti koje navodi HZJZ, odnosno kada bi covid-19 mogao postati endemska bolest s kojom živimo kao što živimo s prehladama i s gripom?
To će zasigurno u velikoj mjeri ovisiti o ostvarenju kolektivnog imuniteta za koji je potrebno procijepiti od 70% do 85% populacije.
U Hrvatskoj je do sada cijepljeno tek oko 35% ukupne populacije - oko 17% s obje doze, a isto toliko samo s jednom (grafikon dolje). Cilj vlade je da se do kraja lipnja cijepi oko 50% odrasle populacije.
Prema HZJZ-u, najveći udio cijepljenih, oko 48.8% odraslog stanovništva, ima Zagreb. Najviše cijepljenih s obje doze, oko 26.8% odraslog stanovništva, ima Sisačko-moslavačka županija. Nažalost, posljednjih dana bilježi se pad interesa za cijepljenje iako cjepiva ima dovoljno.
Jedno istraživanje Eurofounda provedeno u veljači i ožujku 2021. pokazalo je da je Hrvatska treća po redu u EU po udjelu ljudi koji su kolebljivi prema cijepljenju. Od nje su gore jedino Litva i Bugarska.
Skepsa prema cjepivu mogla bi ugroziti stvaranje kolektivnog imuniteta
Ako se potvrde nalazi Eurofounda prema kojima se u Hrvatskoj nema namjeru cijepiti 43.1% stanovnika, moglo bi se dogoditi da ne uspijemo postići kolektivni imunitet unatoč tome što ćemo imati dovoljno cjepiva. Naravno, u računicu treba uzeti i one koji su prirodno imunizirani prebolijevanjem.
Međutim, treba imati na umu da će se dio onih koji su preboljeli dodatno još cijepiti, da dio onih koji su preboljeli covid-19 može ponovno oboljeti te da cjepiva nisu 100% djelotvorna, što znači da se do ukupnog broja otpornih na covid-19 ne može doći jednostavnim zbrajanjem cijepljenih i preboljelih. Za ostvarenje kolektivnog imuniteta svakako bi trebalo procijepiti više od 70% stanovnika. Na to ukazuje činjenica da se covid-19 i dalje širi u Velikoj Britaniji u kojoj je cijepljeno preko 60% stanovnika.
Ako ne postignemo kolektivni imunitet, može nam se dogoditi da se život neće tako brzo vratiti u normalu, odnosno da bi pogoršanje epidemiološke situacije moglo ponovno pokvariti turističku sezonu. Problem će postati osobito ozbiljan ako se u Hrvatskoj proširi delta soj koronavirusa (indijski) čija je prisutnost već potvrđena. Budući da je zarazniji od drugih, moglo bi biti samo pitanje vremena kada će postati dominantan.
Upozorenje iz Velike Britanije
Na moguće ozbiljne posljedice kolebljivosti prema cijepljenju i preuranjenog slavljenja pobjede nad virusom upozorava činjenica da je broj novozaraženih još uvijek visok ili da ponovno raste u više zemalja među kojima su Rusija, Velika Britanija, Čile, Kolumbija i Urugvaj (grafikon dolje). Pritom treba imati na umu da je u Velikoj Britaniji veći udio ljudi prebolio covid-19 nego u Hrvatskoj te da je, kako smo već naveli, u njoj cijepljen značajno veći udio ljudi (preko 60%).
Unatoč visokoj procijepljenosti Velika Britanija posljednjih tjedana ima problema s delta sojem. Njegov udio među novozaraženima ondje je oko 90%, a britanski znanstvenici procjenjuju da je on oko 60% zarazniji od alfa soja (britanskog) te da među necijepljenima uzrokuje veći postotak hospitalizacija i smrti.
Od 33.000 slučajeva zaraženih delta varijantom koje je od veljače analizirao Public Health England (PHE) 223 su primljena u bolnicu. Većina je bila necijepljena ili je primila samo jednu dozu, a samo 20 ljudi (manje od 10%) bilo je u potpunosti cijepljeno.
Od 42 smrtna slučaja s delta varijantom 23 osobe su bile necijepljene, a sedmero je primilo samo jednu dozu. Ostalih 12 primilo je dvije doze više od dva tjedna ranije. Drugim riječima, od britanskog soja mogu umrijeti čak i ljudi koji su potpuno procijepljeni, iako u značajno manjem udjelu.
U Britaniji zbog indijskog soja odgođeno ukidanje lockdowna
Premijer Boris Johnson stoga je nedavno izrazio veliku zabrinutost i odgodio da se ukidanje lockdowna na još mjesec dana.
> Britanija zbog indijskog soja odgodila ukidanje lockdowna
Brojke novozaraženih u Velikoj Britaniji za sada su još uvijek relativno niske jer su vlasti tek nedavno relaksirale stroge epidemiološke mjere i to ne u potpunosti. Broj novozaraženih, koji se krajem travnja i početkom svibnja kretao između 1000 i 2000, posljednjih se dana približio 8000. To je još mnogo manje od brojeva od preko 60.000 od početka siječnja, no ipak, zabrinjava rast.
Broj smrtnih slučajeva za sada još uvijek ne pokazuje rast. Moguće je da je to rezultat cijepljenja, međutim, porast hospitalizacija i smrti uvijek kasni za porastom infekcija za desetak dana. Varijanta delta za sada pokazuje trend eksponencijalnog rasta pa je teško procijeniti kako će se stvari dalje razvijati (grafikon dolje).
Slično vrijedi za američku saveznu državu New York. U njoj je cijepljeno preko 70% odrasle populacije, a kod nas oko 40%. U New Yorku je specifični mortalitet od covida-19 (koji je dobar indikator prirodne imuniziranosti) 2,770 na milijun, a u Hrvatskoj je 1,999. No, New York se tek u utorak odlučio najaviti potpuno relaksiranje mjera.
Sezonalnost je veća kada je procijepljenost veća
Ljetno vrijeme svakako je pomoglo da brojevi novozaraženih padnu. Međutim, sezonalnost virusa izraženija je kada je prokuženost populacije veća. Naime, virus tada nailazi na dvostruku barijeru za prijenos – jedna je povećani boravak na otvorenom zraku i na UV zračenju gdje je mogućnost zaraze manja i preživljavanje virusa kraće, a druga je smanjenje udjela ljudi koji nemaju nikakav imunitet na virus.
Pritom također treba uzeti u obzir da snaga sezonalnosti, baš kao i kolektivni imunitet, ovisi o zaraznosti virusa i njegovim drugim biološkim svojstvima. Budući da je delta varijanta zaraznija te da je pokazala određenu otpornost na imunitet koji daju postojeća cjepiva, za očekivati je da će se širiti i u nepovoljnijim uvjetima. Primjerice, virus se trenutno širi u Rusiji unatoč tome što je ondje ljeto, a kako smo već naveli, u Velikoj Britaniji ponovno se širi unatoč ljetu i relativno visokoj procijepljenosti.
Sve to govori da trebamo ostati na oprezu, ma koliko god da nam je svima već dosta epidemije i svega što ona nosi sa sobom.