SLOVENSKA vlada planira provesti pilot-popis romskog stanovništva i naručiti analizu mogućih zlouporaba socijalnih naknada.

Javna agencija za znanstvenoistraživačku i inovacijsku djelatnost (ARIS) raspisala je natječaj za istraživače koji bi proveli te projekte, a koji su u dijelu javnosti izazvali oštre reakcije, prenosi N1.

Plan, koji je predložio Ured za narodnosti, predviđa razvoj i testiranje metodologije za pilot-popis romske populacije. Cilj je dobiti što detaljnije i pouzdanije procjene o broju pripadnika romske zajednice prema dobi, spolu i naselju. U natječaju je precizno razrađena dobna struktura za koju se žele prikupiti podaci, od djece predškolske dobi do odraslih.

Popis bi se trebao provesti u 20 općina koje imaju romskog vijećnika i u pet dodatnih općina s evidentiranim romskim naseljima, a spominje se i mogućnost popisivanja u Ljubljani i Mariboru. Za projekt, koji su naručila i tri ministarstva, predviđeno je do 90.000 eura. Svrha je uspostaviti bazu podataka, utvrditi razlike u odnosu na postojeće procjene i pripremiti pravnu i metodološku osnovu za buduće popise.

Popis Roma i zloporaba socijalne naknade

Većina projekata iz natječaja prati program rada vlade Janeza Janše. Plan popisa podudara se sa stavom Jelke Godec, predsjednice zastupničkog kluba SDS-a, koja je za portal Domovina izjavila da bi u Sloveniji trebalo "ponovno uvesti popisivanje nacionalnosti, vjeroispovijesti i tako dalje".

Njezine je riječi podržao i premijer Janša. "Slovenija je jedna od rijetkih država na svijetu koja prilikom popisa stanovništva ne pita za vjeroispovijest i nacionalnost. S tog aspekta imamo i poteškoće, s obzirom na to da slovenski ustav pripadnicima određenih nacionalnosti daje posebna prava, a mi ih ne smijemo čak ni prebrojiti", rekao je.

Pripadnici romske zajednice u Sloveniji nemaju ista ustavna prava kao mađarska i talijanska manjina, ali im Ustav jamči zaštitu i prava koja se uređuju posebnim zakonom. Prikupljanje takvih podataka vrlo je osjetljivo i ne smije biti obvezno.

Objašnjenje predlagača

Iz Ureda za narodnosti, koji kao vršitelj dužnosti ravnatelja vodi Gregor Perič, član SDS-a, pismeno su pojasnili da su istraživanje predložili zbog nedostatka suvremenih i pouzdanih podataka o broju i položaju Roma.

"Nedostatak odgovarajućih podataka otežava planiranje mjera za poboljšanje njihova položaja i praćenje njihove učinkovitosti", navode iz Ureda. Dodaju da će kvalitetniji podaci poslužiti za oblikovanje javnih politika, posebno u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i stanovanju.

Podaci su važni i za praćenje Nacionalnog programa mjera za Rome do 2030. godine. Pilot-projektom, kako kažu, prvo žele istražiti i testirati kako podatke prikupljati na metodološki pouzdan, pravno dopušten i Romima prihvatljiv način.

Pravna i etička pitanja

Tilen Štajnpihler Božič, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani, za N1 Slovenija je objasnio da prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti samo po sebi nije diskriminatorno ako se poštuju određene zaštitne mjere.

"Sudjelovanje u takvom prikupljanju podataka mora biti dobrovoljno, temeljiti se na vlastitom izjašnjavanju, a podaci se smiju prikupljati samo u zbirnom obliku, tako da se iz njih ne može identificirati konkretna osoba.

Ključna je svrha, koja mora biti povezana s naporima da se spriječi diskriminacija i poboljša položaj ranjivih skupina", rekao je. On smatra da se iz samog natječaja, koji je "široko i mjestimice nespretno formuliran", ne može zaključiti hoće li se te mjere poštovati. Pučka pravobraniteljica Simona Bavdek Drenik upozorava da za prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti u ovakvom opsegu nedostaje odgovarajuća pravna osnova. "Legitimnost ciljeva istraživanja ne može zamijeniti odgovarajuću pravnu osnovu i druga propisana jamstva", poručila je. Slično je upozorila i informacijska povjerenica Jelena Virant Burnik. Ona je navela da se iz natječaja ne može procijeniti hoće li obrada podataka biti zakonita jer nisu jasne pravne osnove ni način prikupljanja.

Sporni plan

Protiv natječaja javnim pismom su se oglasili predstavnici Pedagoškog fakulteta u Ljubljani, Pedagoškog instituta, ZRC-a SAZU, Instituta za kriminologiju, Fakulteta za socijalni rad te predsjednik Saveza Roma Slovenije Jožek Horvat Muc.

Naveli su da je natječaj sporan u samom polazištu jer "Romi ponovno izričito i u znanstvenom novogovoru postaju 'populacija', oni 'drugi', 'ne-naši'". Potpisnici upozoravaju da kvantitativni podaci ponekad mogu sakriti i zamagliti stvarni problem. Podsjetili su da zbog povijesnih iskustava, poput nacističkog popisivanja Roma, s ovakvim popisima treba biti iznimno oprezan.

Potpisnici pisma upozorili su i na drugu spornu istraživačku temu iz natječaja, "Analizu rizika i zlouporaba socijalnih naknada te učinkovitosti sankcija". Naručitelj je Ministarstvo demografije, obitelji i socijalnih pitanja, na čelu s Matejom Ribič. Svrha istraživanja je, između ostalog, identificirati skupine s najvećim rizikom od zlouporabe socijalnih naknada, oblikovati "model odgovornog korisnika" te proučiti učinke smanjenja ili ukidanja naknada kao sankcije.

Potpisnici pisma smatraju da takvi ciljevi usmjeravaju istraživanje prema označavanju pojedinih skupina kao problematičnih i potiču moraliziranje o njihovim zakonskim pravima. "Umjesto etičkog i osjetljivog istraživanja životnih okolnosti, potreba i načina uklanjanja strukturnih nejednakosti i siromaštva, takvo postavljanje problema vodi prema isključivanju i stigmatizaciji", stoji u pismu. Svoje obraćanje zaključuju oštrim upozorenjem: "Kada birokratsko popisivanje postane odgovor na brojne složene društvene probleme, kada se to zaogrće znanstvenošću i kada, odnosno ako, postoje istraživači koji će se na takav poziv i odazvati, kao da je doista riječ o neutralnom primijenjenom društvenom istraživanju, tada smo već prešli nevidljivu granicu koja nas dijeli od barbarstva."