ŠPANJOLSKA je zaprimila više od milijun zahtjeva u sklopu izvanrednog programa regularizacije statusa migranata, dvostruko više od prvotnih procjena vlade u Madridu. Ovu je brojku posljednjeg dana roka za predaju dokumentacije, 30. lipnja, objavio socijalistički premijer Pedro Sánchez.

Španjolske vlasti imaju tri mjeseca da obrade sve zahtjeve i odluče o odobravanju ili odbijanju dozvola za boravak i rad. Mjera je u početku imala širok konsenzus, no otad je postala izvor podjela, piše Le Monde.

Galerija

Sánchez: Ovo je nužno za španjolsko gospodarstvo

"Ovaj plan je ključan korak da iz nevidljivosti izvučemo stvarnost stotina tisuća ljudi koji žive među nama", rekao je Sánchez. Pritom je branio migracijsku politiku koja je "zakonita, sigurna i uredna" te "nužna" za potrebe španjolskog gospodarstva, koje bilježi tako dobre rezultate da mu, kako kaže, susjedne zemlje zavide.

Početkom lipnja OECD je povisio svoju prognozu rasta za Španjolsku u 2026. na 2,2%, što je gotovo tri puta više od prosjeka eurozone.

"Bez imigracije, Španjolska bi do 2050. izgubila 19% svog BDP-a, a do 2075. čak 22%", upozorio je Sánchez, slikovito dodavši što bi to značilo: "90.000 zatvorenih barova, 50.000 praznih učionica u osnovnim i srednjim školama te nestanak 220.000 poljoprivrednih gospodarstava, odnosno svakog trećeg."

Plan integracije vrijedan 500 milijuna eura

Španjolska je dosad provela šest izvanrednih regularizacija statusa migranata - 1986., 1991., 1996., 2000., 2001. i 2005. godine, od kojih su tri pokrenule konzervativne vlade. Posljednja, koju je 2005. proveo socijalistički premijer José Luis Rodríguez Zapatero, bila je i najveća dosad, s više od 576.000 legaliziranih migranata. Odobrene dozvole boravka i rada vrijedit će samo na teritoriju Španjolske.

Kako bi pratio regularizaciju, Sánchez je najavio i "plan integracije i državljanstva" s početnim proračunom od 500 milijuna eura. Cilj je osigurati uključivanje novopridošlih, posebno kroz stručno osposobljavanje, učenje službenih jezika španjolskih regija i jačanje javnih službi.

"Biti dio zajednice znači i dijeliti pravila, a ona su u Španjolskoj jasna: demokratske vrijednosti, jednakost žena i muškaraca, prava za LGBTQ+ osobe, sloboda izražavanja, sekularna država i poštivanje zakona, bez obzira jeste li rođeni u Amurriju ili u Dakaru", naglasio je socijalistički čelnik.

Političke napetosti i optužbe

"Zajednički život nije bez napetosti, svjesni smo toga", priznao je Sánchez, rekavši da ne želi negirati probleme i izazove koji su pred nama, već se s njima suočiti i riješiti ih. Pritom je optužio Narodnu stranku (PP) i krajnje desni Vox, koji se protive planu, za poticanje straha i raspirivanje ksenofobne retorike.

Gonzalo Fanjul, direktor istraživanja u zakladi porCausa koja se bavi analizom migracija, smatra da je Španjolska odlučila rasti. "Zbog toga je poduzela korake kako bi se suočila s demografskom zimom koju proživljava, slično kao i druge europske zemlje, odabravši priznati migracijsku stvarnost i djelovati u skladu s njom", rekao je Fanjul.

"Razmjeri regularizacije samo potvrđuju da je ovo bila nužna mjera zdravog razuma", dodao je. Napomenuo je kako je "cijeli proces, unatoč nekim administrativnim poteškoćama, prošao prilično glatko s obzirom na broj uključenih ljudi i relativno kratak rok". Ipak, upozorio je da se ovime problem ne rješava dugoročno.

"Početak od nule ne znači da je neregularna migracija prestala. To je problem kojim se moramo pozabaviti jer ova mjera ne rješava temeljno pitanje upravljanja migracijskim tokovima. To ne znači politiku otvorenih vrata, već provedbu etičkih i učinkovitih mjera, na što pozivaju i mnogi europski poslovni čelnici", zaključio je Fanjul.

Od građanske inicijative do porasta zabrinutosti

Regularizacija migranata isprva je 2023. godine, kada je ušla u političku arenu, izazvala neobično suglasje među španjolskim strankama. Sve je potaknula platforma Regularización Ya! ("Regularizacija odmah!") svojom građanskom zakonodavnom inicijativom koju je podržalo 700.000 potpisa. Nakon intenzivnog lobiranja društvenih organizacija, udruga poslodavaca i posredovanja Katoličke crkve, prijedlog zakona usvojen je u Kongresu u travnju 2024. velikom većinom. Protiv je bila jedino stranka Vox.

Međutim, mjera je potom zastala u parlamentarnoj proceduri jer je pitanje imigracije postajalo sve istaknutije u javnim i predizbornim raspravama. Prema barometru Centra za sociološka istraživanja (CIS), imigracija je s 11. najveće brige Španjolaca u siječnju 2023. skočila na peto mjesto 2025. godine. U lipnju ove godine ušla je među prve tri brige, a navelo ju je 18,9% ispitanika, odmah iza problema stanovanja i gospodarstva te gotovo na istoj razini kao i korupcija.