NAKON kanabisa, kokain je druga najraširenija ilegalna droga u Europi, a najnoviji podaci o ostacima u otpadnim vodama otkrivaju gdje je njegova upotreba najizraženija. Najveći porast zabilježen je u španjolskim gradovima Barceloni, Lleidi i Santiagu de Composteli, dok se nova žarišta šire Danskom i Slovenijom. Prema izvješću Agencije Europske unije za droge (EUDA), najviše koncentracije ostataka kokaina pronađene su u gradovima u Španjolskoj i Belgiji, piše Euronews.

Gradovi s najviše ostataka kokaina

Lleida u zapadnoj Kataloniji na vrhu je europske ljestvice s prosječno 1.405 mg kokaina na 1000 stanovnika dnevno. Slijedi belgijski Antwerpen s 1.382 mg, a potom španjolska Granada (1.238 mg), Amsterdam (1.172 mg) te belgijski gradovi Liège (1.039 mg) i Bruxelles (1.020 mg). Među prvih deset su i španjolski Santiago de Compostela (1.008 mg), austrijsko skijalište Kufstein (998 mg), Barcelona (997 mg) i belgijski Namur (927 mg).

Podaci iz otpadnih voda također otkrivaju u kojim gradovima upotreba kokaina najbrže raste. Analiza je obuhvatila gradove s najmanje 500 mg ostataka kokaina na 1000 stanovnika, a Španjolska se trenutno čini glavnim žarištem rasta.

Najoštriji porast u Europi, i u postotnim i u apsolutnim iznosima, zabilježile su Barcelona (rast od 185 posto, odnosno za 647 mg) i Lleida (rast od 125 posto, odnosno za 782 mg).

Značajan porast u apsolutnim vrijednostima zabilježen je i u Sloveniji, posebno u okolici Velenja, Domžala i Kamnika, gdje se povećanje kretalo između 272 mg i 329 mg. Danska je također novo žarište, s porastom razina u Esbjergu (+266 mg), Aalborgu (+234 mg) i Kopenhagenu (+148 mg). U Splitu je zabilježen porast od 75,27 mg.

Tko najviše koristi kokain prema anketama?

Slika se, međutim, mijenja kada se pogledaju rezultati ankete koju je EUDA provela među građanima o tome jesu li konzumirali kokain u posljednjih 12 mjeseci. Prema tim podacima, Norveška i Nizozemska imaju najviše stope konzumacije.

U tim je zemljama najmanje 2.9 posto odraslih izjavilo da je uzimalo kokain. Slijede Francuska s 2.7 posto, Španjolska s 2.5 posto i Irska s 2.4 posto. Stope su više među mlađom populacijom, u dobi od 15 do 34 godine. Norveška (5.6 posto) i Nizozemska (5.3 posto) ponovno su na vrhu, a slijedi ih Irska (5 posto).

Najnoviji podaci EUDA-e pokazuju da je Španjolska u 2024. godini prijavila najveću zaplijenjenu količinu kokaina, čak 124 tone. Francuska je bila druga s 53.5 tona, što je ujedno i najveća pošiljka ikad zaplijenjena u toj zemlji. Istovremeno, količine zapljena značajno su smanjene u Belgiji (za 64 posto), Njemačkoj (za 45 posto) i Nizozemskoj (za 36 posto).

Atlantska kokainska autocesta

Iako je ukupna količina koju su zaplijenile članice EU-a u 2024. godini smanjena, broj pojedinačnih akcija porastao je na 97.000, što, prema agenciji, "upućuje na promjenu krijumčarskih ruta i metoda, a ne na smanjenje količina koje stižu u Europu".

Konkurencija na tržištu kokaina glavni je pokretač kriminala, uključujući nasilje povezano s bandama i ubojstva u nekim zemljama. Krijumčari droge sve se više koriste manjim lukama i pretovarom na moru uz pomoć raznih plovila, podmornica s posadom i bez nje, dronova te složenih fizičkih i kemijskih metoda prikrivanja.

Završna faza isporuke diljem Europe često se obavlja manjim brodovima koji pristaju u zabačenim obalnim područjima Portugala i Španjolske, koristeći plaže ili male marine kako bi izbjegli otkrivanje. Prošlog travnja, velika operacija koordinirana od strane Europola ciljala je glavnu rutu za krijumčarenje droge preko oceana, poznatu kao "atlantska kokainska autocesta".

Policijske aktivnosti bile su usmjerene na istočni atlantski koridor između španjolskih Kanarskih otoka i portugalskih Azora. Operacija je rezultirala zapljenom 11 tona kokaina i 8.5 tona hašiša, uhićenjem 54 osobe te presretanjem osam plovila.