IAKO malen poluotok, Prevlaka predstavlja velik geopolitički čvor koji bi mogao blokirati crnogorski san o članstvu u Europskoj uniji do 2028. godine.

Dok Hrvatska kontrolira kopno, crnogorski dužnosnici polažu pravo na tu stratešku točku. Ulaz u Bokokotorski zaljev tako je već gotovo četvrt stoljeća "ničije more", a Bruxelles jasno poručuje da ne želi uvoziti granične sporove. U toj pat-poziciji najviše ispaštaju lokalni ribari, za koje u moru bogatom ribom nema ulova, već samo rizik od kazni, piše Deutsche Welle.

Spor oko avnojevskih granica

Prevlaka je danas jedino preostalo otvoreno granično pitanje između Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska, kao članica Europske unije, poziva se na granice bivše Socijalističke Republike Hrvatske, koje su nakon raspada Jugoslavije postale i službene državne granice. Međutim, problem je što te avnojevske administrativne linije nisu bile precizno definirane, što je ostavilo prostor za međudržavni spor koji bi Crnu Goru mogao stajati članstva u Uniji.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović naglašava kako pitanje Prevlake nije zatvoreno. Ističe da je riječ o strateški važnom izlazu na Bokokotorski zaljev, posebno u području Rta Oštro. Ipak, Milatović je svjestan da Hrvatska kao članica EU ima veliku prednost, što, kako je i sam napomenuo, čini ovaj spor još težim za rješavanje.

Kopneni dio granice od 2002. godine uređen je privremenim protokolom i funkcionira bez većih napetosti. S druge strane, morsko razgraničenje ostaje neriješeno. Europska unija ne ulazi u meritum spora, odnosno u to što je čije, ali inzistira da se bilateralna pitanja moraju riješiti prije no što nova članica pristupi Uniji. Zbog toga obalni pojas dug 2,6 kilometara ostaje potencijalna točka loma u procesu europskih integracija Crne Gore.