TIJELO bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je prošlog tjedna preminuo u haaškom zatvoru gdje je služio doživotnu kaznu zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, dopremljeno je u Srbiju. Lijes, prekriven srpskom zastavom, pripadnici Vojske Srbije prenijeli su iz zrakoplova u vozilo kojim je tijelo prevezeno na Vojnomedicinsku akademiju (VMA) radi obdukcije, piše Deutsche Welle.

Duž trase od zračne luke do VMA okupilo se nekoliko skupina građana. Na nadvožnjacima su pozdravljali povorku s Mladićevim tijelom i isticali transparente s porukama "Hvala, đenerale" i "Junaci nikad ne umiru". Društvenim mrežama proširile su se i fotografije policajaca koji salutiraju povorci. Provladini tabloidi pratili su događaj iz minute u minutu, a Mladića su nazivali "srpskim generalom" i tvrdili da je "ubijen u Haagu".

Pogreb uz najviše državne počasti?

Ratko Mladić pred Međunarodnim sudom u Haagu osuđen je na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, te zbog višegodišnje opsade Sarajeva tijekom rata od 1992. do 1995. i drugih ratnih zločina, što uključuje i osnivanje logora za nesrpske civile i ratne zarobljenike.

Beogradski mediji pišu da će Mladić biti pokopan u ponedjeljak, u Beogradu. Ministar pravosuđa Nenad Vujić ranije je najavio da će pogreb biti organiziran uz najviše državne počasti. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, međutim, kaže da će o tome odlučiti obitelj. Dodao je kako sigurnosne službe procjenjuju da će na pogrebu biti deseci tisuća građana.

"Mi ćemo biti tu da pružimo svaku vrstu logističke i prometne podrške i da očuvamo javni mir i sigurnost. To je vrlo teško osigurati i jamčiti sigurnost svima", rekao je Vučić.

Dugogodišnja glorifikacija

Za Jasminu Lazović, izvršnu direktoricu Fonda za humanitarno pravo, sve ovo nije iznenađenje. Ona podsjeća da glorifikacija lika i djela Ratka Mladića traje već godinama.

"U Srbiji nema manjeg grada u kojem ne postoji barem jedan mural koji slavi Ratka Mladića. Narativ o tome da je nepravedno osuđen postoji godinama. Sada se pojavila i priča da je ubijen, neovisno o činjenici da je umro u 85. godini i nakon nekoliko moždanih udara", kaže Lazović za DW.

Takvi narativi, dodaje, odgovaraju državnom vodstvu koje Srbiju prikazuje kao zemlju koja je vodila isključivo obrambene ratove. Za razgovor o posljedicama tih ratova i žrtvama, kaže, nema dovoljno prostora ni u medijima, ni u obrazovnom sustavu, ni u pravosudnim institucijama.

"A to su stotine tisuća žrtava na prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Riječ je prije svega o zločinima počinjenim nad civilima i zločinima koji su iza sebe ostavili potpuno izmijenjenu etničku strukturu država u regiji, ponajprije u Bosni i Hercegovini", navodi Lazović. Na popisu su, dodaje, i oni koji su preživjeli silovanja, mučenja i prisilna preseljenja. "Popis je dugačak, a naše je znanje ograničeno", kaže ona.

General bez čina

Na najavu da bi Mladić mogao biti pokopan uz najviše državne počasti brzo su stigle reakcije iz međunarodne zajednice. "Veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti je s europskim vrijednostima. Za to nema mjesta ni u državama članicama EU, niti u zemljama kandidatkinjama. Nadam se da je Vlada u Beogradu toga svjesna", upozorila je povjerenica za proširenje Europske unije Marta Kos, koja je zbog toga otkazala planirani posjet Beogradu. 

Aleksandar Vučić na to je odgovorio optužbama da Zapad i Haaški sud za zločine krive samo Srbe i da ne donose pravdu za srpske žrtve. Ipak, odluku o državnim počastima za sada je službeno prepustio Mladićevoj obitelji.

Jasmina Lazović vjeruje da će Vučić i ovdje pokazati pragmatizam i da će konačna odluka ovisiti o procjeni što vlastima donosi više štete, a što koristi. Ona, međutim, podsjeća da to pitanje nije samo političko, već i pravno.

"Ovdje se zanemaruje činjenica da je Ratko Mladić bio general, ali je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Prema Zakonu o vojsci, svatko tko je za kazneno djelo osuđen na dulje od godinu dana zatvora gubi pravo na čin, a time i na sve povlastice koje čin nosi. Ako bi Ratko Mladić bio pokopan s najvišim državnim počastima u skladu s činom koji je imao tijekom oružanih sukoba, to bi bilo izravno kršenje zakona ove države", objašnjava Lazović.

Što Srbija zapravo želi?

Građani Srbije s kojima je DW razgovarao u više gradova u Vojvodini imaju potpuno različita mišljenja, od onih koji su uvjereni da je Mladić nepravedno osuđen do onih koji bezrezervno prihvaćaju kvalifikaciju genocida.

"Što je trebao, pustiti da sve Srbe pobiju? Hvala mu za sve", kaže jedan građanin Rume. "Za mene je priča završena kad je donesena presuda o genocidu", kaže studentica iz Novog Sada.

Ipak, većina uglavnom odmahuje rukom. "Imam dovoljno svojih problema", kaže za DW Svetlana iz Zrenjanina. Novosađanin Goran vjeruje da je to samo još jedno političko pitanje. "Godinama nas prave budalama, ni sad nije drugačije."

Većina Srbije je apatična, smatra Jasmina Lazović iz Fonda za humanitarno pravo. Upravo to vidi kao najveći problem. "Državne televizije stvaraju sliku da se Srbija želi oprostiti od Ratka Mladića kao od generala, ali ja vjerujem da je većinska Srbija apatična i da je zapravo ne zanima što će biti s njim. A to mi je veći poraz, jer tu leži suština napretka ovog društva", zaključuje Lazović.