SRBIJA 25. listopada izlazi na prijevremene parlamentarne izbore, manje od tri godine nakon posljednjih izbora održanih krajem 2023. godine. Nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, na izbore sada izlazi i lista okupljena oko studentskog pokreta, pa će se prvi put izravno odmjeriti sa Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića, srpskog predsjednika. Mogli bi to biti najnapetiji izbori u Srbiji u posljednjih 14 godina, koliko je Vučić na vlasti.

Središnji odbor SNS-a odlučio je da nositelj liste "Ujedinjena Srbija" i kandidat SNS-a za premijera, ako ta lista pobijedi, bude upravo Aleksandar Vučić. Time bi se, u slučaju pobjede, na mjesto premijera vratio prvi put nakon 2017. godine te zadržao kontinuitet vlasti koji traje od 2012., kada je SNS došao na vlast.

Još nije poznato tko će predvoditi studentsku listu niti tko će biti njihov kandidat za premijera. Studenti tvrde da su kandidati već odabrani, a puna lista trebala bi biti objavljena u sljedećih nekoliko dana.

Izbori kao alat političke manipulacije

O srpskim izborima, izgledima Aleksandra Vučića i mogućnostima studentskog pokreta razgovarali smo s novinarom i analitičarom Zoranom Kusovcem.

"U normalnim društvima prijevremeni izbori raspisuju se kada je jasno da vlada više nema povjerenje. Ako vlada može osigurati većinu, onda u pravilu nema razloga za raspisivanje izbora. Međutim, Srbija ne funkcionira na taj način.

U Srbiji se izbori raspisuju i kao način političke manipulacije. Vučić ih raspisuje kada procijeni da mu to odgovara i kada smatra da u tom trenutku može bolje iskoristiti političku situaciju i mehanizme koje ima na raspolaganju", kaže.

Vučićeva računica s predsjedničkim mandatom

"Vučiću dogodine istječe drugi predsjednički mandat i on je očito tempirao parlamentarne izbore prema tom roku. To samo po sebi nije politički nelegitimno, ali je važno konstatirati da je to jedan od razloga njegove kalkulacije.

Kada bi se išlo po redovnom rasporedu, predsjednički mandat istekao bi mu prije parlamentarnih izbora i nekoliko mjeseci ostao bi bez državne funkcije, jer je predsjednička funkcija ustavno nespojiva s drugim funkcijama.

Njemu je zato bitan redoslijed. Želi prvo dobiti parlamentarne izbore i postati premijer, a tek potom ići na predsjedničke izbore. S pozicije premijera može puno snažnije utjecati na izbor svog nasljednika", objasnio je.

"Vučić bi jednako vladao i da je predsjednik udruženja pčelara"

Rekao je da je u Srbiji "predsjednik ustavni i zakonski fikus s puno manje ovlasti nego što ih ima predsjednik u Hrvatskoj".

"Vučić je napravio nešto vrlo slično onome što je Milošević učinio kada je s mjesta predsjednika Srbije prešao na mjesto predsjednika tadašnje SR Jugoslavije. Milošević je svoju stvarnu političku moć prenio sa sobom na novu funkciju. To je dobar primjer za razumijevanje Vučićeva sustava vlasti.

Ta vlast nije prvenstveno vezana uz ustavne ovlasti, zakone ili institucije, nego uz osobu koja je nositelj stvarne moći. Možemo za to koristiti različite izraze, to je ono što se na engleskom kaže 'strongman', a na hrvatskom bi se nazvalo autoritarnim vođom ili uzurpatorom vlasti, ali suština je ista.

Vučić bi jednako vladao i da je predsjednik udruženja pčelara ili saveza udruženih traktorista. Svjestan je da njegova stvarna moć ne proizlazi iz ustavnih ovlasti funkcije koju obnaša, nego iz mehanizama koji su izvan institucionalnog i zakonskog okvira", rekao je Kusovac.

Podijeljena i neusklađena opozicija

Dotaknuo se i opozicije.

"Problem za opoziciju je što ona ne djeluje kao jedinstven blok. Među antivučićevcima su oni koji imaju vrlo različite, pa i međusobno suprotstavljene motive.  Politička teorija već dugo pokazuje da se ovakvi autoritarni režimi, koji formalno djeluju unutar zakonskog okvira, najlakše mogu ugroziti masovnom mobilizacijom različitih skupina pod jednim političkim kišobranom.

To je pokazala i borba protiv Slobodana Miloševića, koji je poražen tek kada su njegovi protivnici privremeno zanemarili velike međusobne razlike i okupili se oko jednostavne poruke da ga treba maknuti s vlasti", dodaje.

O studentskom otporu

Rekao je više o studentskom pokretu, kazavši da oni odavno nisu samo studenti.

"Kada su prosvjedi počeli krajem 2024., nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, poruka je bila spontana, jasna i snažna: 'Ruke su vam krvave'. Uvjeren sam da bi im šanse da ozbiljno ugroze Vučića bile znatno veće da su ostali fokusirani na korupciju, nesposobnost i neodgovornost struktura vlasti te na vezu između korupcije i smrti 16 ljudi.

Međutim, vrlo brzo uključile su se i političke taštine, koje su u Srbiji ogromne. Svatko misli da je pametniji od drugoga i da je gotovo nedopustivo s nekim razgovarati, a kamoli napraviti koaliciju. Nakon nekoliko mjeseci nesnalaženja, pokret koji je u početku bio autentičan, građanski počeo je gubiti fokus", govori.

Za dio tog procesa odgovornost pripisuje Vučićevu režimu i ruskom utjecaju.

"Do kraja prve godine prosvjeda dio ozbiljnijih i sposobnijih studenata zaključio je da se ovako ne može ništa postići. Ostali su ljudi koji često nemaju jasnu ideju što dalje, koji očekuju neku vrstu čarobnog rješenja i misle da će radikalizmom i praznim prijetnjama nešto postići", dodaje.

Studentska lista kasni s objavom

"Ta famozna studentska lista pritom debelo kasni. Izbori su udaljeni svega šest tjedana, a lista koja bi trebala biti alternativa Vučiću još uvijek praktički ne postoji u javnosti. Time njezini kreatori, koji po meni više nisu reprezentativni predstavnici studenata, prepuštaju inicijativu Vučićevim propagandnim medijima", kaže.

Kao primjer navodi rektora Vladana Đokića, kojeg su provladini tabloidi napadali zbog odlaska na znanstvenu konferenciju u Brazil, predstavljajući ga kao nekoga tko "ljetuje" dok je Srbija u političkoj krizi.

"Da sumiram, sve antivučićevske snage već mjesecima nemaju inicijativu. Prepustile su je Vučiću. Njegova propaganda jest glupa i primitivna, i svatko tko kritički razmišlja može joj se smijati, ali to je nebitno. Vučić i njegovi propagandni mediji ni ne računaju na ljude koji razmišljaju svojom glavom. Njihova je ciljana publika upravo ona kojoj takva vrsta propagande odgovara", rekao je.

Ankete pod kontrolom vlasti

Smatra da su procjene i očekivanja antivučićevskih snaga uglavnom nerealni. Posebno kritizira, kako kaže, samozaljubljeni dio beogradskih elita koji političku sliku Srbije promatra iz centra glavnog grada, a pritom nema gotovo nikakav dodir s manjim mjestima i biračima na kojima Vučić godinama gradi svoju prednost.

"Što se tiče anketa, većinu kontrolira Vučić. On ima ima novac i tjedno naručuje četiri, pet istraživanja. U situaciji u kojoj vam netko osigurava 70 ili 80 posto prometa, taj naručitelj može utjecati i na ono što će biti objavljeno. To je slika Srbije, slika moralne i stvarne korupcije. Vučić dovoljno dobro zna da može kupiti gotovo bilo koga", rekao je.

Jedna od procjena koja ide u prilog studentima dolazi iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), neovisne nevladine organizacije iz Beograda. Na temelju ranijih izbornih rezultata, više istraživanja javnog mišljenja i demografskih podataka, BIRODI procjenjuje da bi studentska lista mogla osvojiti između 45,9 i 51,1 posto glasova, dok bi lista SNS-a i Aleksandra Vučića bila između 36,3 i 40,9 posto.

No Kusovac je skeptičan i prema anketama koje studentskoj ili široj antivučićevskoj opciji daju veliku prednost.

"One se vrte u istom krugu istomišljenika i pate od istog problema, provode se među ljudima koji govore da ne znaju nikoga tko glasa za Vučića. Da se ti iz kruga istomišljenika pokrenu i odu na periferiju, vidjeli bi da se u gotovo svakom segmentu pojavljuje situacija u kojoj Vučić nekoga nečim kupuje", kaže Kusovac.

"Antivučićevci izlaze na teren, a nemaju 11 igrača"

Kusovac dodaje da je Vučić znatno vještiji od opozicije u sklapanju postizbornih koalicija. Zato smatra da bi i u slučaju tijesnog rezultata mogao zadržati vlast, čak i ako njegovi protivnici ukupno osvoje više glasova, jer bi se njihovi glasovi mogli rasuti na više lista, od kojih bi dio ostao ispod izbornog praga.

Pozvao se na iskustvo Ivana Marovića, jednog od lidera pokreta Otpor, koji je imao ključnu ulogu u rušenju Slobodana Miloševića. Marović je, kaže Kusovac, isticao da su za rušenje autokratskog režima poput Vučićeva presudne dvije stvari: masovna izlaznost i jedna zajednička opozicijska lista. 

"Antivučićevske snage nisu stvorile uvjete za utakmicu. Kao da žele izaći na teren, a nemaju 11 igrača, nisu pokosili travu, nisu povukli crte i ne zna se gdje je šesnaesterac, a očekuju pobjedu. Pritom kažu da će eventualnu zaradu donirati u humanitarne svrhe, dok će druga strana svoju zaradu pojesti i popiti. To tako ne funkcionira", kaže Kusovac.

"Antivučevske snage pokazuju da nemaju znanje"

Na pitanje jesu li ovo najteži izbori za Vučića dosad, Kusovac odgovara da smatra takvu ocjenu preuranjenom. Kaže da nezadovoljstvo Vučićem postoji, ali da nije dovoljno fokusirano. Podsjeća da Srbija 110 godina od osnivanja prve Jugoslavije, ni u jednom trenutku nije imala demokratsku vlast.

"Dvije i pol godine Zorana Đinđića bile su hrabar eksperiment i pokazale su da Srbi nisu spremni. Draže im je kad imaju nekoga tko ih bičuje. Kad donesete odluku i odgovorni ste za nju, Srbima to ne odgovara. A antivučićevske snage pokazuju da nemaju znanje, spremnost ni zrelost kako bi ga mogle srušiti. Svako rušenje njegove vlasti bilo bi slučajno, a on će uvijek biti u poziciji da dominira svakim narativom, i kad pobjeđuje i kad gubi.

Pitanje je jesu li ovo izbori na kojima je opozicija nešto naučila, a moj odgovor je ne, unatoč hypeu oko studenata. Ta šansa je, kako bi se u Srbiji reklo, proćerdana. Ljudi su razočarani i velik broj njih više ne polaže dovoljno nade u sve ovo da bi se angažirao", zaključio je Kusovac za Index.