Foto: FAH

PROCES eurointegracija nije sredstvo za rješavanje bilateralnih sporova, ocijenio  je u utorak u Beogradu šef Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum i u povodu najnovijih srpsko-hrvatskih prijepora, poručio da "treba spustiti loptu", uvjeren da će "svi akteri" razumjeti da treba ići naprijed.

Krichbaum je nakon razgovora s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, ne spominjući izravno Hrvatsku, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji rekao da "bilateralnim sporovima nije mjesto na europskoj razini".

"Ako se zaista radi o europski važnim pitanjima, o tome treba odlučiti Europska komisija, a ako se dođe do zaključka da je riječ o bilateralnim pitanjima, postoji mogućnost da se zemlje obrate međunarodnom sudu", citirali su beogradski mediji visokog njemačkog dužnosnika.

"Vjerujem da ćemo uvjeriti sve aktere da svi želimo ići napred", rekao je njemački dužnosnik.

Optimističan oko Srbije

Krichbaum vjeruje i da će Srbija uskoro otvoriti  pregovaračka poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i ljudskim pravima čije otvaranje Hrvatska uvjetuje poštivanjem prava manjina, suradnjom s Haškim sudom i ukidanjem nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije.

"Ja sam optimist kad je riječ o otvaranju naredna dva poglavlja, 23 i 24", rekao je Krichbaum, naglašavajući da je riječ o poglavljima koja Srbiji nalažu da ustroji učinkovitije pravosuđe i osnaži borbu za suzbijanje korupcije.

Vučić je naglasio kako Srbija i Njemačka "na sličan način" misle da bilateralna pitanja treba rješavati bilateralno.

"Kada je reč o suprostavljanju nekih članica EU otvaranju poglavlja, držimo i mislimo da na sličan način misli i Njemačka - da se bilateralni odnosi rešavaju bilateralnim putem", rekao je Vučić.

Vučić spomenuo i Hrvatsku

Vučić je rekao da "Beograd za datum otvaranja poglavlja neće moliti nikoga, pa ni susjede Hrvate", ocijenivši kako bi bilo dobro da ta poglavlja budu otvorena čim prije.

Krichbaum se u Beogradu sastao i sa šefom diplomacije Ivicom Dačićem, te s predsjednicom parlamenta u tehničkom mandatu Majom Gojković, a svi sugovornici snažno su osudili teroritičke napade u Bruxellesu.

Brojne komentare dužnosnika u Srbiji i Hrvatskoj potaknula je prošlog tjedna poruka potpredsjednika hrvatske vlade i čelnika Mosta Bože Petrova koji je  kritizirao vlast u Srbiji jer Haškom sudu nije izručila Vojislava Šešelja, kojemu je za 31. ožujka zakazano izricanje presude u odsutnosti.

Petrov: Hrvatska vidi što se događa

"Ako Srbija misli da su na takvo ponašanje svi u Hrvatskoj slijepi, varaju se", rekao je Petrov. U sličnom tonu reagirao je i prvi potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko.

Potom je ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo da Srbija za otvaranje poglavlja 23 mora poštovati manjinska prava, surađivati s Den Haagom i reformirati pravosuđe, što podrazumijeva i ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Premijer Tihomir Orešković poručio je Srbiji kako očekuje da će donijeti pravilnu odluku o Šešelju ako želi postati članicom EU.

Srbijanska ministrica zadužena za eurointegracije Jadranka Joksimović rekla je u ponedjeljak da je Hrvataka jedina članica EU koja  još nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 i 24 i ocijenila da ostale zemlje  EU mogu utjecati na Zagreb, ali da u konačnici to ostaje odluka Hrvatske.