SRBIJI prijeti gubitak do 1,5 milijardi eura iz fondova Europske unije jer Europska komisija razmatra obustavu financiranja zbog nazadovanja demokracije i bliskih veza Beograda s Rusijom, piše Politico.

Iako nije članica EU, Srbija od početka pregovora o pridruživanju 2014. godine ima pravo na sredstva i bespovratne potpore namijenjene provedbi reformi. Odluka o obustavi isplata dodatno bi zakomplicirala proces proširenja Unije, u trenutku dok se zemlje poput Ukrajine i Crne Gore žure pridružiti, a utjecajne članice poput Francuske pozivaju na oprez

Gušenje prosvjeda

"Sve nas više zabrinjava ono što se događa u Srbiji", izjavila je za Politico povjerenica EU za proširenje Marta Kos. "Od zakona koji potkopavaju neovisnost pravosuđa do gušenja prosvjeda i opetovanog miješanja u neovisne medije. Komisija procjenjuje ispunjava li zemlja i dalje uvjete za isplate iz financijskih instrumenata EU", rekla je Kos.

Posljednjih tjedana unutar Komisije raste pritisak da se sredstva obustave, potvrdila su četiri dužnosnika EU koja rade na pitanjima proširenja, pod uvjetom da ostanu anonimni. Unija je već javno kritizirala pravosudne reforme koje je progurao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, čija se vlada suočila s masovnim prosvjedima.

Danijel Apostolović, veleposlanik Srbije pri EU i glavni pregovarač s blokom, izjavio je za Politico kako je "uvjeren da nećemo doći do te točke" obustave financiranja te da Srbija "ne odustaje od punopravnog članstva u EU". Dodao je da Beograd vodi intenzivne razgovore s Komisijom.

Sporne pravosudne reforme

Kos je paket zakona o restrukturiranju sudova i izmjeni načina imenovanja sudaca i tužitelja, kada je objavljen, nazvala "ozbiljnim korakom unatrag" za Srbiju. Očekuje se da će Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavno pravo, krajem mjeseca dati svoje stručno mišljenje o kontroverznim zakonskim promjenama.

Dvojica dužnosnika EU signalizirala su da bi to mišljenje moglo potaknuti Komisiju da zamrzne financiranje. Kos je poručila da će od Srbije zahtijevati da "uskladi svoje pravosudne zakone s preporukama Venecijanske komisije". Apostolović je na to odgovorio da je Beograd "jasno priopćio" kako će slijediti preporuke "čim ih primi".

Odnosi s Rusijom

EU je najveći financijski podupiratelj Srbije, s više od 586 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih od 2021. do 2024. godine. Uz to je osigurano do 1,5 milijardi eura uvjetovanih reformama.

Prema podacima srbijanske vlade, zemlja je od 2000. godine od EU primila više od 7 milijardi eura sredstava i investicija. Ipak, Srbija već dugo balansira u odnosima s EU, istovremeno njegujući bliske veze s Moskvom i primajući novac iz Bruxellesa.

Sofija Todorović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), izjavila je za Politico da su sloboda medija i vladavina prava u Srbiji "na aparatima" zbog pritiska vlade na novinare te je pozvala Komisiju da intervenira "prije nego što u Srbiji zavlada gotovo potpuni mrak".

Sve manje strpljenja u Bruxellesu

Strpljenje EU prema Beogradu posljednjih je mjeseci sve tanje. U izvješću o napretku u proširenju prošlog studenog upozoreno je na nazadovanje i "anti-EU narativ" na "najvišim razinama" srbijanske politike.

Tenzije su dodatno porasle u prosincu kada je predsjednik Vučić ignorirao summit EU - Zapadni Balkan. Vučić, koji održava bliske veze s Moskvom tijekom njezine agresije na Ukrajinu, žalio se na spor tempo pregovora o članstvu.

U zajedničkom članku s albanskim kolegom u veljači, naveo je da bi radije težio bližem ekonomskom usklađivanju s EU, poput pridruživanja jedinstvenom tržištu i zoni slobodnog putovanja, nego punopravnom političkom članstvu. Kos je odbacila te prijedloge, ustvrdivši da bi i za to bile potrebne značajne reforme.

Prekretnica u odnosima

Potom se prošlog mjeseca Srbija našla na meti kritika zbog izvješća o nasilju i nepravilnostima tijekom lokalnih izbora, kao i zbog policijske racije na sveučilištu gdje su se stotine studenata sukobile s policijom.

Jedan dužnosnik EU rekao je da su ti događaji, uz kontinuiranu suradnju Srbije s Moskvom, predstavljali prekretnicu u odnosima Bruxellesa i Beograda te potaknuli izvršnu vlast EU na zauzimanje oštrijeg stava.

"Kao od zemlje kandidatkinje, od Srbije također očekujemo da stane uz nas po pitanju vanjske politike i da se bliže uskladi s našim stajalištima", zaključila je Kos za Politico, ne spominjući izričito Rusiju.