U SUBOTU je u ogulinskoj bolnici umro Radoje Petković.

Petković je bio predstavnik Srba u Kastvu. Prije mjesec i pol je brutalno pretučen, a otada se borio za život. U srijedu je ispraćen na kastavskom groblju.

Pretukao ga je Ilija Glavić u srijedu, 24. travnja, ispred jednog kafića u Viškovu. Petković je nakon kratke prepirke s 48-godišnjim Glavićem u lokalu krenuo prema svom automobilu. Glavić koji se danas nalazi u istražnom zatvoru ga je sustigao na parkingu i brutalno napao. Na snimkama nadzorne kamere, prema pisanju medija, vidi se da Glavić nije odustajao od udaraca čak ni kada je 63-godišnji Petković izgubio svijest i pao na tlo.

Svjedoci ispričali da je napadač na predstavnika Srba tog dana bio nervozan, spominjao je da je branitelj

Glavić je, kako su prepričali svjedoci, tog dana bio nervozan. Navodno je spominjao da je branitelj. U nekom se trenutku sukobio s Petkovićem. Petkovićevi suradnici pričaju kako su uvjereni da se on i Glavić nisu poznavali, tek da su se možda znali iz viđenja. Za Petkovića govore kako je bio vrlo nekonfliktna osoba. 

Kobnog je dana, prema dostupnim informacijama, nakon što ga je Glavić verbalno napao, pokušao izbjeći sukob i otići. No Glavić je očito imao drugačije planove. Prethodno je, kako se priča u Kastvu, pričao o tome što je radio Srbima 90-ih godina. 

Iako, kako pričaju oni koji su Petkovića poznavali, u Kastvu vlada strah pa se ono što dogodilo 24. travnja spominje rijetko i ispod glasa, priča o Glavićevoj prošlosti otkriva na što je mogao misliti kada je, prije nego što je nasmrt pretukao Petkovića, spominjao ono što je radio u ratu.

Napadač na predstavnika Srba je Ilija Glavić. Prema dokumentima iz BiH, ubijao je Srbe u ratu

Index je u posjedu Glavićevog profila iz popisa osumnjičenika za ratne zločine koji je sastavio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba u sastavu Ministarstva pravosuđa Vlade Republike Srpske. 

Glavićevo ime, uz koje se nalazi i nadimak - Mudo, nalazi se među osumnjičenicima za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Stoji i kako je u bijegu. 

Pod imenom Ilije Glavića stoji prilično zastrašujuć popis ratnih zločina za koje ga se sumnjiči, uglavnom nad srpskim zarobljenicima u logorima. 

U dokumentu stoji kako se osnovano sumnja da je dana 14. 9. 1992. godine zajedno s još jednim osumnjičenikom ubio J.M.-a iz Bosanskog Broda u logoru te da je sudjelovao u ubojstvu S.S.-a.

Dokument iz BiH: Mučio zarobljenike, neke je brijao nožem

Glavića se tereti i za mučenja niza zarobljenika u logorima Stara zgrada i u logoru na stadionu. 

Tereti ga se da ih je tukao palicom, stolicama i nogama, a jedan od zarobljenika je, stoji u dokumentu, podlegao ozljedama. Navodi se i da je sudjelovao u grupnom nasilju u kojem su M.K.-a "krvnički premlatili", i to "policijskim palicama, nogama, kundacima i šakama". U dokumentima stoji i da je dio zarobljenika mučio tako što je ih je brijao nožem.

Navedena su imena i prezimena zarobljenika koji su prošli kroz torturu Glavića te ljudi koji se uz njega optužuju za zločine. 

S onime što se Glaviću stavlja na teret dobro je upoznat Marko Grabovac, predsjednik Općinskog udruženja za traženje zarobljenih i nestalih osoba u Bosanskom Brodu te član Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe u BiH koji je za Index pojasnio o kakvim se zločinima radi.

"Mučio je civile - žene i muškarce"

"To se događalo u dijelu Bosanske Posavine. On je službeno osumnjičen za ratna djelovanja u Bosni i Hercegovini prema srpskim civilima - ženama i muškarcima. Privodio ih je i mučio u zatvorima. Bilo je i nekih iz miješanih brakova koje je također mučio i oni su o tome poslije dali iskaze. U više tih predmeta i izjava svjedoka se nalazi njegovo ime, bilo da je kao pojedinac ili dio grupe maltretirao i vršio torture nad zarobljenicima u logoru. Postoje te izjave svjedoka i one su predane Hagu 2002. godine, a Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine ih je dobilo natrag iz Haga 2006. godine na postupanje. Nažalost, on ni za što od toga nije odgovarao, nalazi se u bijegu", ispričao je za Index Grabovac i dodao kako bi se vlasti BiH, Srbije i Hrvatske trebale urazumiti i učiniti sve da se nestali pronađu, zločini procesuiraju i da se ovakve stvari više nikome i nigdje ne događaju. 

Na Glavićevu prošlost u ratu upozoravao je i Milan Eraković, pravni savjetnik Srpskog narodnog vijeća.

Pravni savjetnik Srpskog narodnog vijeća: Petković je bio tih, miran i nekonfliktan, napadač ga nije ni poznavao

"Prvo želim izraziti saučešće obitelji i rodbini Radoja Petkovića. Svi koji su ga znali poznavali su ga kao osobu blage naravi i vedra duha. Čovjeka koji je svakome kome je mogao pomoći pomogao. Radoje je bio veliki prijatelj, volio je ljude i život, cijenio je ljude po tome kakvi su, a ne tko su. Institucije znaju sve o počinitelju, znaju kakve je stavove iznosio prema Srbima, znaju za što se tereti na području Bosne i Hercegovine, znaju sve okolnosti pod kojima se desio zločin te se nadamo da će odraditi svoj posao", rekao je Indexu Eraković.

Sumnja da je napad na Petkovića bio etnički motiviran. 

"Kad s jedne strane imate tihu, mirnu i nekonfliktnu osobu, a s druge strane osobu s takvim ratnim putem, opravdano je da tražimo da institucije odrade svoj posao. Brutalnost počinjenog zločina je stravična, što ukazuje na enormnu količinu mržnje koja je pokazana prema osobi koju počinitelj nije ni poznavao. Način na koji institucije odrade svoj posao dat će odgovor na pitanje 'Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj?'", kazao je Eraković.