RADNI vijek u Hrvatskoj je među najkraćima u Europskoj uniji.

Od hrvatskih radnika kraći radni vijek imaju jedino Talijani, a kada tome pridodamo i našu nisku radnu aktivnost, odnosno ispodprosječni postotak onih koji nešto rade u odnosu na ukupan broj stanovnika, ne trebaju čuditi veliki problemi u mirovinskom, ali i zdravstvenom sustavu.

Iako je posljednjih par godina nezaposlenost u padu zbog iseljavanja, nizak postotak radne aktivnosti pokazuje da se ništa dubinski nije promijenilo.

Radni vijek u Hrvatskoj 32,5 godina, na Islandu čak 47 godina

Prema podacima Eurostata, očekivani radni vijek u Hrvatskoj je 32,5 godina (podaci za 2017.), a među zemljama EU-a niži je jedino u Italiji, gdje iznosi 31,6 godina. Treba primijetiti da najbogatije i najrazvijenije zemlje Europe ujedno imaju i najdulji radni vijek.

Rekorder je Island, gdje očekivani radni vijek iznosi nevjerojatnih 47 godina. Radni vijek od preko 40 godina imaju i Švedska (41,7), Nizozemska (40,1) te izvan EU-a Švicarska, gdje je očekivani radni vijek 42,5 godina.

Radni vijek od gotovo četiri desetljeća ima i Norveška, gdje je 39,2 godine, a blizu je i Velika Britanija s očekivanim radnim vijekom od 38,9 godina.

Hrvatska je po postotku radno aktivnih pri dnu

Ondje gdje radnici imaju najdulji radni vijek, ujedno je i najveća stopa radno aktivnih. Hrvatska je po postotku radno aktivnog stanovništva također pri dnu ljestvice sa stopom od 66,3 posto. Iza nas je jedino Italija sa 65,6 posto.

Prosjek Europske unije je 73,7 posto, a na vrhu ljestvice zemalja EU-a je Švedska, gdje je radno aktivno čak 82,9 posto stanovništva. Od europskih zemalja izvan EU-a rekorder je Island, gdje je radno aktivno čak 87,5 posto stanovništva, a blizu je i Švicarska s 84,2 posto.

Radni vijek produljuje se u većini zemalja

Od 2000. godine došlo je do značajnog produljenja očekivanog radnog vijeka u većini zemalja. Rekorder je Mađarska, gdje je u razdoblju od 2000. do 2017. očekivani radni vijek porastao za više od 6 godina. Pri vrhu su i Malta, Estonija i Švedska gdje je očekivani radni vijek produljen za oko pet godina. U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju radni vijek produljen za tek nešto više od dvije godine.

Zanimljivo je da je u zemljama s kraćim radnim vijekom zabilježen veći broj tjednih sati rada. Primjer za to je Grčka. Naime, prema posljednjim raspoloživim podacima za četvrto tromjesečje 2018., od svih zemalja EU-a, Grci su u prosjeku uobičajeno odradili najviše tjednih sati rada na glavnom poslu (41,9 sati). Više od prosjeka, barem prema broju sati, rade i stanovnici Hrvatske (39,5 sati). S druge strane, najmanje sati tjedno u EU odrade Nizozemci, koji u prosjeku rade 30,43 sata.

No očito da taj veći broj evidentiranih sati u zemljama poput Hrvatske ili Grčke nije dovoljan da nadomjesti kraći radni vijek i nižu stopu aktivnosti stanovništva.