MINISTAR vanjskih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je danas u Bruxellesu da je ključna poruka Srbije na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije i Zapadnog Balkana, uoči sastanka Vijeća za vanjske poslove, bila da bi Europa trebala ubrzati proces integracija i što prije otvoriti schengenski prostor za regiju Balkana, javlja Anadolu.

"Tvrde granice koče ekonomiju i živote ljudi"

"Frustrirajuće je da imamo tvrde granice na svakih 150 do 200 kilometara koje doslovno prekidaju krvotok i život ljudi, obitelji, ali i ekonomije, turizma i svega ostalog. Nema nijednog razloga da Europa već ovog ljeta ne omogući otključavanje punog potencijala uključivanja naše regije u Schengen", rekao je Đurić novinarima u Bruxellesu.

Prema njegovim riječima, otvaranje punog potencijala Schengena u regiji izravno bi dovelo do 50 milijardi eura nove gospodarske aktivnosti, a pritom ne bi umanjilo sigurnost Europske unije i cijelog kontinenta.

"Naprotiv, smanjilo bi napetosti u našoj regiji i bilo bi vrlo korisno, kao što smo i za brzo uključivanje naše regije u zajednički gospodarski prostor", rekao je Đurić.

Istaknuo je da je poruka Srbije bila i da brze promjene u svijetu nalažu da Unija bez odgađanja u svoje redove primi države koje još nisu članice.

Europa ubrzava proširenje, Srbija želi brži Schengen

Đurić je ocijenio da Europa danas, suočena sa širim nizom izazova, zaista radi na ubrzanju procesa proširenja EU-a te naglasio da Srbija želi što brže otvaranje schengenskog prostora za sve zemlje regije.

"Nadam se da će naš proces europskih integracija nastaviti napredovati, bez obzira na sve ideološke, a ponekad i politički motivirane pritiske kojima je naša zemlja iz pojedinih centara nerijetko izložena", rekao je Đurić.

Govoreći o temama sastanka, ocijenio je da se "moramo prilagoditi globalnim okolnostima" koje su, kako kaže, bez presedana.

"Govorio sam o tome da nije bilo generacije koja se istodobno suočila s usponom umjetne inteligencije, koji je ekvivalent novoj industrijskoj revoluciji, te usponom društvenih mreža, što je ekvivalent Gutenbergovu izumu tiskarskog stroja. Istodobno imamo potpuni prekid ili promjenu globalnog geopolitičkog poretka", rekao je Đurić.

Istaknuo je da se Srbija izdvaja među državama koje još nisu članice EU-a po gospodarskim, demografskim i geopolitičkim karakteristikama, kao zemlja koja ima 53 posto regionalnog gospodarstva i kao država koja najbrže gospodarski raste tijekom posljednjih više od deset godina.

Bosna i Hercegovina i dijalog Beograda i Prištine

Dodao je da je na sastanku govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje je, kako je rekao, nastojao na pristojan način zaštititi srpski interes od onih koji žele prikazati Republiku Srpsku kao jedinog ili glavnog krivca za teške unutarnje odnose u BiH.

"Srbija je uvijek bila na strani stabilnosti, uvijek je bila i ostala na strani Daytonskog sporazuma, ali Srbija čvrsto stoji na stajalištu da narodi u Bosni i Hercegovini trebaju biti ti koji određuju sudbinu ove države, a ne bilo tko izvana", poručio je.

Naglasio je da je strana pomoć uvijek dobrodošla, ali da ključni posao moraju obaviti politički akteri u BiH.

"Ponavljam, Srbija je u posljednja tri desetljeća pokazala koliko doprinosi normalizaciji odnosa, sprječavajući da stvari izmaknu kontroli, barem kada je riječ o onome na što možemo utjecati", rekao je Đurić.

Dodao je da se tijekom sastanka raspravljalo i o drugim otvorenim pitanjima u regiji, kao i o dijalogu Beograda i Prištine, istaknuvši da Zajednica srpskih općina nije formirana više od desetljeća, iako je to bila obveza dogovorena i potpisana u Bruxellesu.

"I sam sam tome svjedočio 19. travnja 2013. godine. Predstavnici Prištine pokušali su Srbiju okriviti za različite regionalne probleme i prikazati je kao izvor nestabilnosti u našoj regiji", rekao je Đurić.