SRPSKI pisac Vladimir Arsenijević, koji je prije nekoliko mjeseci fizički napadnut u Beogradu dok je pokušavao odati počast žrtvama Srebrenice, gostovao je u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2. Voditelj Aleksandar Stanković predstavio ga je kao humanista, hrabrog čovjeka i odličnog pisca koji možda ne predstavlja većinsku Srbiju.

Komentirajući situaciju uoči izbora u Srbiji, Arsenijević je ocijenio da su strasti na visokoj razini, a zemlja podijeljena na dva brojčano gotovo jednaka tabora.

Arsenijević: Studenti mašu četničkim i ruskim zastavama. Ne, hvala

"Do sada nismo imali takvu situaciju da neke šanse postoje. Nažalost, nijedan od ta dva tabora ne daje priliku da svoj glas pokloni onoj strani čiji će broj zaokružiti 'puna srca', nego se na izvjestan način odlučuje na nešto što je nesumnjivo manje zlo", kazao je.

Kritizirao je studentski pokret koji je preuzeo nacionalistički narativ. "Nije prošlo mjesec i pol dana od tragedije u Novom Sadu, od pada nadstrešnice i pozivanja na odgovornost, kada su se na onim marševima prema Nišu, Kragujevcu i tako dalje, krenule vijoriti četničke zastave, lubanje s križevima, kojekakve rojalističke zastave, pa onda sve više ruskih simbola, Vagnerove zastave, "Ne damo Kosovo", "Nema predaje" i tako dalje.

Vi sad nemate jednu jedinu fotografiju tih protestirajućih masa, a da ne vidite te zastave. Ja sam potpuno bio za studentski pokret i sada bih bio za studentski pokret, ali te catch-all (izraz za stranke koje traže glasove birača iz svih političkih spektara, nap. a.) fore, mislim, ja nažalost ne mogu progutati. Jer to što se sada naziva kao "catch-all" dinamikom ima jedan stariji naziv, a to je jedna od elementarnih srpskih fantazija o sabornosti. Da se mi svi saberemo nekako zajedno, svi mi, četnici i ostali, pod zajedničkim nazivom da smo Srbi i da nas to veže. Ne, hvala", kaže Arsenijević.

Napad u Beogradu

Prisjetio se napada koji je doživio prije tri mjeseca, kada su ga napali navijački huligani. Rekao je da su među njima bili i pripadnici skupine 451, koju opisuje kao novu desnicu u Srbiji sklonu neonacističkim idejama. "Ta skupina i njima bliska skupina ulične desnice 'Narodna patrola' privlače mlade ljude. Ujedno su to ljudi koji za potrebe moćnika iz vlasti vrše određene usluge", pojasnio je.

Napad se dogodio 11. srpnja, na dan genocida u Srebrenici, kada je njegova udruga najavila komemoraciju.

"Kada sam došao prije komemoracije, došlo je do nasilja, bilo je nesumnjivo koga tuku i jasno je da nisam postao slučajno njihova meta. To je za mene uobičajeno jer se vandalizmi tih skupina ponavljaju", rekao je. Napadače je opisao kao "golobrade mlade muškarce u crnim majicama i kapama" koji bi mu po godinama mogli biti djeca.

Arsenijević je situaciju u Srbiji opisao kao tragikomičnu i tužnu. Govorio je o radu svoje udruge "Krokodil", koja se, između ostalog, bavi uklanjanjem sadržaja koji pozivaju na mržnju sa zidova Beograda. Prisjetio se prekršajnih prijava koje su dobili, pa i one nakon što su prebojali grafit "Kad se vojska na Kosovo vrati". "Jedna od prekršajnih prijava glasi da smo bjelilom na bijelom zidu uništili vanjski izgled zgrade", kazao je. Istaknuo je da Srbija već 40 godina živi u takvoj realnosti i da je razumljivo što je društvo u stanju potpune dezorijentacije.

Mladi i selektivno pamćenje povijesti

Upozorio je da je danas u Srbiji moguće negirati zločine, što 2000. godine nije bio slučaj. "Godine 2000., kakve god da ste političke stavove njegovali, niste mogli negirati zločine, naročito genocid, uloge određenih ljudi, a 25 godina kasnije možete govoriti što god vam padne na pamet i to prolazi", rekao je.

Osvrnuo se na znanje mladih o povijesti i naveo anketu staru desetak godina koja je pokazala da samo jedan posto ispitanika do 25 godina ima jasnu predodžbu o događajima u Vukovaru. Prema njegovim riječima, kod mladih je prisutna samo "redukcijska istina" o NATO bombardiranju i Ratku Mladiću.

"Što se tiče Ratka Mladića, još dok je bio živ, većina mladih je mislila da je on mrtav i sve što oni znaju je to da je Ratko Mladić branio srpski narod", kazao je. Zaključio je da je društvo zalutalo kada zavladaju takve reduktivne istine.

Nerazumijevanje Hrvatske i budućnost Srbije

Arsenijević je rekao da ne razumije relativiziranje zločina i ustaških pozdrava u Hrvatskoj, jer ona, za razliku od Srbije, ima jasan smjer kao članica EU i NATO-a.

"U beznađu Srbije razumijem da ljudi ideologiziraju mitove i žive od njih, a nemaju što raditi, ali Hrvatska mi nije jasna", izjavio je. Za Srbiju je naglasio da je suočavanje s prošlošću "daleko od svega" i da se tome ne vidi kraj. Smatra da bi bilo čudno da nakon izbora u Srbiji ne bude nasilja.

Priznao je da je, dok je pisao svoje knjige, naivno očekivao rješavanje problema u Srbiji i normalan život. "Mi živimo tamo gdje 'happy end' djeluje prilično lažno", rekao je. Vjeruje da ljudi koji dijele njegove stavove ima više nego što se čini, ali da su se nametnule nasilne politike kao jedine moguće.

"Srbija je duboko podijeljeno društvo", kazao je. Izrazio je razočaranje što mladi informacije crpe iz tradicionalnih medija, a ne s interneta, te je usporedio mlade nacionaliste iz Hrvatske i Srbije, za koje kaže da su potpuno slični. Iako se smatra fatalistom, ističe da je borba dobar način da se utroši vrijeme. "Ne očekujem da će moji društveno-politički stavovi postati opći u segmentu s kojim sam nezadovoljan, ali smatram obavezom da uredim nešto što bi bilo moje dvorište", zaključio je Arsenijević.