LINIJE bojišnice u Ukrajini postale su zaražene štakorima i miševima što šire zarazu koja uzrokuje povraćanje i krvarenje vojnika iz očiju, umanjujući borbene sposobnosti i ponovno stvarajući jezive uvjete koji su mučili vojnike u rovovima Prvog svjetskog rata.

Ukrajinska vojnikinja s pozivnim znakom "Kira" prisjetila se kako je njenu bojnu prošle jeseni zahvatila "mišja epidemija" dok je bila angažirana u Zaporiškoj regiji.

"Zamislite da idete u krevet, a miš vam se uvlači u hlače i žvače vam vrhove prstiju"

"Zamislite da idete u krevet, a noć počinje s mišem koji vam se uvlači u hlače ili džemper, ili vam žvače vrhove prstiju, ili vam grize ruku. Spavaš dva ili tri sata, ovisno o tome koliko imaš sreće", rekla je Kira za CNN. Procijenila je da je u njezinoj zemunici od četiri vojnika bilo oko 1000 miševa: "Nisu miševi posjećivali nas, nego smo mi bili njihovi gosti."

Zaraze su djelomično posljedica promjene godišnjih doba i ciklusa parenja miševa, ali su i toga što je rat postao statičan nakon što je ukrajinsku protuofenzivu uglavnom zaustavila snažno ojačana ruska obrana. Usred još jedne oštre zime miševi traže hranu i toplinu duž gotovo 1000 kilometara fronta šireći bolesti i nezadovoljstvo među vojnicima.

Kira je rekla da je pokušala sve kako bi se riješila miševa: prskala je otrov i amonijak, čak je pokušala i s molitvom. Obližnje trgovine opskrbile su se proizvodima protiv miševa. No kako su miševi nastavili dolaziti, ukrajinski vojnici pokušali su s drugim metodama.

"Imali smo mačku Busiju, koja je u početku također pomagala i jela miševe. Ali kasnije ih je bilo toliko da je odbila. Mačka može uhvatiti jednog ili dva miša, ali kad ih ima 70, nema pomoći", objašnjava Kira.

Snimke štakora na društvenim mrežama

Snimke koje su ukrajinski i ruski vojnici podijelili na društvenim mrežama pokazuju razmjere zaraze na bojišnici. Miševi i štakori motaju se ispod kreveta, u ruksacima, generatorima struje, džepovima kaputa i jastučnicama. Jedna snimka prikazuje miševe kako izlaze iz ruske minobacačke cijevi poput metaka iz Browninga.

Na drugoj snimci mačka pokušava napasti miša na fotelji prije nego što se pojave deseci drugih miševa. Beznadno brojčano nadjačana, mačka priznaje poraz i povlači se.

Ukrajinska vojna obavještajna služba u prosincu je izvijestila o izbijanju mišje groznice u mnogim ruskim postrojbama oko Kupjanska u Harkivskoj regiji. U izvješću se kaže da se bolest prenosi s miševa na ljude "udisanjem prašine s mišjeg izmeta ili gutanjem mišjeg izmeta u hrani".

CNN nije mogao neovisno provjeriti izvješće, ali prema ukrajinskoj vojsci, užasni simptomi bolesti uključuju vrućicu, osipe, nizak krvni tlak, krvarenja u očima, povraćanje, jake bolove u leđima i probleme s mokrenjem. Mišja groznica značajno je smanjila borbenu sposobnost ruskih vojnika. Izvješće ne navodi jesu li ukrajinske trupe bile pogođene na isti način.

Štakori su se ekstremno brzo razmnožili u Prvom svjetskom ratu

Ukrajinske vlasti nisu navele konkretne dijagnoze u ruskim trupama, ali postoji niz bolesti povezanih sa životom u blizini glodavaca koje imaju slične simptome, uključujući tularemiju, leptospirozu i hantavirus.

Izvješće je podsjećalo na ono iz Prvog svjetskog rata kada je trula gomila otpada i leševa omogućila brzo razmnožavanje štakora u rovovima. Štakori su noćne životinje i često su najaktivniji dok se vojnici pokušavaju odmoriti, što uzrokuje velik stres.

Robert Graves, engleski pjesnik koji se borio u rovovima, prisjetio se u svojim memoarima kako su štakori "izlazili iz zemlje, hranili se brojnim leševima i silno namnožili". Kad je stigao novi časnik, prve je noći "čuo neobičnu buku, uperio svjetiljku u krevet i pronašao dva štakora na pokrivaču kako se bore oko odsječene ruke".

U Prvom svjetskom ratu populacija štakora je narasla kada je sukob stagnirao pa postoji bojazan da će se isto dogoditi u Ukrajini. Vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, general Valerij Zalužni rekao je za The Economist krajem prošle godine: "Baš kao u Prvom svjetskom ratu, dosegli smo razinu tehnologije koja nas stavlja u pat-poziciju."

Ihor Zahorodnjuk, istraživač u ukrajinskom Nacionalnom povijesnom muzeju, rekao je za CNN da su najezde miševa djelomično posljedica vrhunca reprodukcije glodavaca u jesen, ali i samog rata.

"Ozimi usjevi posijani u jesen 2021. na mnogim mjestima nisu požnjeveni u 2022. i predstavljali su izdašan izvor hrane. Miševi koji su se razmnožavali na njemu preživjeli su vrlo toplu zimu i krenuli na nove usjev. Rat je također rastjerao prirodne predatore omogućivši miševima da se slobodnije razmnožavaju", objasnio je Zahorodnjuk.

Uništavaju vojnu i električnu opremu

Osim što izazivaju tjeskobu i bolest među vojnicima, miševi također uništavaju vojnu i električnu opremu. Dok je Kira radila kao signalistica i boravila odvojeno od ostalih borbenih jedinica, miševi su uspjeli ući u metalne kutije i sažvakati žice ometajući komunikaciju.

"Miševi su žvakali sve: radio, repetitore, žice. Miševi su ulazili u automobile i grizli električne žice, rezervoare i kotače. Troškovi zbog miševa samo u našoj zemunici iznose 26.500 dolara", kaže Kira.

Zahorodnjuk je naglasio da šteta može biti kritična jer izgubljena komunikacija može koštati života.

Dok se Ukrajina bude borila za preživljavanje još jedne zime, problem će se vjerojatno pogoršati. "Bit će sve hladnije i oni će sve više ići u rovove. Situacija se neće promijeniti dok svi ne prođu kroz ovo", rekao je Zahorodnjuk.

U Prvom svjetskom ratu vojnici nisu mogli riješiti problem štakora u rovovima. Umjesto toga, ubijali su štakore iz sporta. Pokušaj nabadanja štakora na bajunet postao je oblik zabave. Štakorska populacija nije se smanjivala sve do završetka rata.

Zahorodnjuk je upozorava da Ukrajina ne smije dopustiti da se to ponovi: "Borba protiv njih treba biti organizirana, ne smije se oslanjati na improvizaciju. To je pogrešno. Uostalom, to je stvar borbene sposobnosti vojske. Moramo se pobrinuti za svoje vojnike."