GOTOVO mjesec dana nakon razornih potresa, Venezuela se suočava s opsežnom obnovom i sanacijom društvenih i ekonomskih posljedica najveće prirodne katastrofe u zadnjih nekoliko desetljeća. Potresi koji su 24. lipnja pogodili zemlju uzrokovali su izravnu materijalnu štetu od približno 19,6 milijardi dolara (17,2 milijarde eura), prema procjeni Svjetske banke objavljenoj u četvrtak, piše Euronews.

Podaci su dio Globalne brze procjene štete (GRADE), u kojoj se ističe da država mora hitno uložiti u otpornu obnovu radi oporavka gospodarstva. Svrha procjene je vladi Venezuele i razvojnim partnerima pružiti uvid u razmjere potrebne sanacije te definirati prioritetne korake u obnovi i oporavku.

"Potresi su prekinuli normalan život, oštetili ključnu infrastrukturu i stvorili nove izazove za oporavak Venezuele", izjavila je u priopćenju Susana Cordeiro Guerra, potpredsjednica Svjetske banke za Latinsku Ameriku i Karibe.

"Učinkovit oporavak počinje s pouzdanim dokazima. Ova procjena vladi Venezuele i njezinim partnerima daje objektivan temelj za planiranje oporavka, a Grupa Svjetske banke spremna je podržati taj proces u svakom koraku", dodala je Guerra.

Najveća šteta na stambenim zgradama

Prema procjeni GRADE, 47 % ukupne štete odnosi se na stambene zgrade. Na infrastrukturu otpada 27 %, a na nestambene objekte 26 %. Najpogođenije su savezne države La Guaira i Distrito Capital, na koje otpada otprilike polovica ukupne štete.

Svjetska banka analizirala je i moguće makroekonomske i socioekonomske posljedice potresa te implikacije oporavka za zemlju. Analiza pokazuje da će brzina obnove biti ključna za oporavak venezuelanskog gospodarstva i društva.

S obzirom na trenutačno stanje javnih i privatnih ulaganja, većina sredstava za obnovu vjerojatno će se morati preusmjeriti s drugih, manje hitnih projekata. U tom bi slučaju obnova mogla trajati više od 10 godina, što bi imalo znatne negativne posljedice za gospodarsku aktivnost.

S druge strane, ako se brza obnova postavi kao prioritet i za nju se osiguraju veća javna i privatna ulaganja, ekonomski i društveni utjecaj potresa mogao bi se znatno ublažiti.

Kako metodologija GRADE procjenjuje štetu?

Metodologija GRADE omogućuje neovisnu i brzu procjenu izravne materijalne štete nakon velikih katastrofa. Metoda se temelji na satelitskim snimkama, podacima o izloženosti, daljinskim istraživanjima i inženjerskim modelima, a po potrebi uključuje i detaljne sektorske analize.

U slučaju Venezuele, metodologija je kombinirala modeliranje štete od potresa i rizika od katastrofa, validaciju, kalibraciju te procjenu vrijednosti kapitala po sektorima i vrstama imovine.

Analiza je obuhvatila kombinaciju povijesnih i znanstvenih podataka, kao što su gibanje tla, inženjerske procjene strukturne ranjivosti te informacije o izgrađenom okolišu i stanovništvu. Uključeni su i podaci o šteti koje su prikupili vlada, lokalne organizacije, razvojni partneri, mediji i društvene mreže.

Procjenu GRADE za Venezuelu financijski je podržala vlada Japana putem Programa za uključivanje upravljanja rizicima od katastrofa u zemljama u razvoju i Globalnog fonda za smanjenje katastrofa i oporavak (GFDRR).

Obnova mora uključiti i najranjivije skupine

Procjena GRADE naglašava da se pri obnovi mora uzeti u obzir ranjivost kućanstava. Ona se određuje prema društvenim čimbenicima poput dobi, prihoda i kvalitete stanovanja, ali i prema ekonomskom i okolišnom stanju zajednice.

U sedam najteže pogođenih saveznih država (Miranda, La Guaira, Distrito Capital, Carabobo, Yaracuy, Aragua i Falcón) živi oko 11,5 milijuna ljudi, što je približno 40 % stanovništva zemlje. Na tih sedam država također otpada gotovo polovica ukupne vrijednosti zgrada i infrastrukture u Venezueli, procijenjene na oko 657 milijardi dolara (576,8 milijardi eura).

Među posebno rizične skupine u tim regijama ubrajaju se kućanstva na čijem su čelu žene, samohrani roditelji te obitelji sa starijim ili bolesnim članovima i osobama s invaliditetom. Procjena stoga zaključuje da bi obnova i održavanje osnovnih usluga, poput opskrbe vodom i strujom, bili od presudne važnosti za te zajednice tijekom procesa oporavka.

Prekidi u pružanju usluga unutar ranjivih kućanstava mogu imati goleme posljedice, čak i kada su fizička oštećenja zgrada relativno mala. Nedostatak tih usluga mogao bi dodatno produbiti postojeće nejednakosti, jer ne pogađa sva kućanstva jednako.

Ove smjernice mogle bi pomoći vladi Venezuele da u idućim mjesecima definira prioritete i postigne brži napredak. Ipak, veličina pogođenog stanovništva i ograničeni institucionalni kapaciteti ostaju značajne prepreke za brzinu i kvalitetu odgovora na katastrofu i oporavka.