EUROPSKA unija posljednje dvije godine postrožuje svoj pristup neregularnim migracijama, a uskoro na snagu stupa i novi Pakt o migracijama i azilu.

Hrvatska se, uz Grčku, Cipar i Sloveniju, nalazi u vrhu zemalja Europske unije po broju ilegalnih migranata u odnosu na broj stanovnika.

"Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja"

Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu, tvrdi da je stvarni broj osoba koje nezakonito borave u Hrvatskoj 3890, što je manje od jedan na tisuću stanovnika. Naglašava da se uglavnom radi o državljanima susjednih zemalja koji su prekoračili dozvoljeni boravak.

"Prikazuju se brojevi koji impliciraju da je ogroman broj osoba koje nezakonito borave u RH, što nije točno, i to prezentira upitno, loše stanje sigurnosti koje je upravo suprotno od toga", rekao je Ničeno u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, istaknuvši da je Hrvatska po svim mjerilima jedna od najsigurnijih zemalja.

Što donosi novi Pakt o migracijama?

Novi Pakt o migracijama i azilu mijenja postupak za tražitelje azila iz zemalja s niskom stopom priznavanja azila u EU, manjom od 20 posto. Ničeno je objasnio da se takve osobe smješta u detenciju.

"Trenutačno imamo 4300 namjera za azilom koje migranti iskažu na graničnim prijelazima, a onda se samo 400 pojavi u prihvatnim centrima i podnese zahtjev za azil. To govori o očiglednoj prevari sustava", pojasnio je Ničeno.

Smatra da će novi postupak, koji može trajati do šest mjeseci, odvratiti one koji žele zloupotrijebiti sustav.

"Očigledno je vrijeme da se ljudi pravilno registriraju, da se naprave dubinske provjere i da se odlučuje o svakom pojedinom slučaju za azil", dodao je.

"Ključni problem je vraćanje migranata"

Hrvatski stručnjak za sigurnost, posebno u području migracija i europskih granica, Filip Dragović smatra da je najveći problem nastao kada se dopustio masovni ulazak u EU bez utvrđivanja identiteta.

"Ključni problem danas u primjeni svih ovih propisa, pa i ovog budućeg Pakta, je vraćanje osoba kojima se ne odobri azil i koji ne ispunjavaju uvjete da ostanu na teritoriju EU. To ne ovisi samo o članicama EU, vama trebaju treće države koje će primiti te državljane. Danas sustav readmisije u svijetu ne postoji", istaknuo je Dragović.

Dodaje da je Europa svjesna tog problema, zbog čega je upitno hoće li Pakt zaživjeti.

"Imate apsurd, EU tim zemljama pomaže financijski kroz razne projekte, a s druge strane one ne žele prihvatiti vlastite državljane", rekao je.

"Migracije kao sredstvo političkog pritiska pokazalo se katastrofalnom pogreškom"

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti, rekao je kako je Europa shvatila da su ilegalne migracije postale sredstvo političkog pritiska i ucjena.

Naglasio je da se treba držati humanosti, ali i zakona, te da Europa treba pokazati suosjećanje prema onima kojima je pomoć doista potrebna, poput djece. Dragović je upozorio da se pravo na azil mora strogo odvojiti od migracijske politike.

"Neke zemlje članice EU pokušale su kroz politiku azila provoditi migracijsku politiku, što je bila katastrofalna pogreška", rekao je.

Ustvrdio je da će Pakt propasti ako se njime bude bavila isključivo policija, na što je Ničeno odgovorio da Pakt predviđa uključivanje i drugih službi, poput zdravstva i socijalne skrbi.

Hrvatska po Dublinskoj uredbi primila 465 migranata

Ničeno je iznio podatke prema kojima se u centrima u Hrvatskoj trenutačno nalazi 560 tražitelja azila.

"Bilo je puno govora o tajnim povratcima. Mi smo po tom Dublinskom procesu primili 465 osoba, a ukupno smo vratili 2897 osoba po raznim vrstama vraćanja", otkrio je.

Naglasio je da Hrvatska u postupku povratka ima veliku pomoć Frontexa te da je ove godine kroz dobrovoljni povratak vraćena 761 osoba. Vjeruje da će Pakt, ako ga sve države budu primjenjivale, smanjiti broj tražitelja azila na realne razine, napominjući da su djeca i ranjive skupine izuzete iz detencijskog postupka.

Akrap je za kraj upozorio da kanale za migracije koriste i organizirani kriminal te terorističke skupine, zbog čega je ključna međunarodna suradnja. Dragović je zaključio da je glavna uloga Pakta poslati poruku da se dosadašnja praksa mijenja i da se migrantska populacija više neće prepuštati krijumčarima.