UKRAJINA provodi sustavnu kampanju izolacije okupiranog Krima, koristeći višestruku seriju napada bespilotnim letjelicama kako bi poluotok odsjekla od ruske logistike. Cilj je prekinuti opskrbu i uništiti ključnu infrastrukturu, čime bi se ruska okupacija postupno ugušila i natjerala na povlačenje, piše The Kyiv Independent.

Posljedice blokade već su vidljive

Ukrajinska strategija već uzrokuje ozbiljne nestašice goriva, dok su napadi dronovima dugog dometa na elektroenergetsku infrastrukturu izazvali prekide u opskrbi strujom diljem poluotoka. Prema riječima ukrajinskog ministra obrane Mihajla Fedorova, za Ruse na Krimu "počinje pakao". "Logistika se prekida. Krim se izolira", izjavio je.

Situacija je potaknula ruske turiste na povratak kući, a sve paničniji ruski vojni blogeri pokušavaju upozoriti na ozbiljnost stanja. "Sada je ozbiljno, ali prijeti postati kritično za samo nekoliko tjedana ako neprijatelj nastavi svoju 'stratešku zračnu ofenzivu' sve jačim tempom", mračna je procjena bivšeg časnika FSB-a i osuđenog ratnog zločinca Igora Girkina.

Nakon što su ukrajinski dronovi 21. lipnja pogodili naftni terminal u Kerču, ruske okupacijske vlasti uvele su potpunu zabranu prodaje goriva civilima. "Gorivo će se prodavati isključivo državnim agencijama koje osiguravaju funkcioniranje i sigurnost Republike Krim", objavio je Sergej Aksjonov, čelnik Krima kojeg je postavila Rusija. U Sevastopolju je guverner Mihail Razvožajev naredio obvezno zatvaranje supermarketa, barova i restorana u 20 sati kako bi se "uštedjelo gorivo".

Dodatne probleme Rusiji stvorili su jučerašnji napadi dronovima na termoelektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju, zbog čega su regionalni glavni grad i veliki dijelovi poluotoka ostali bez struje. "Neprijatelj ponovno napada, pokušava nas lišiti normalnih uvjeta za život i posijati paniku", požalio se Razvožajev na Telegramu.

Promjena strategije i stvaranje preduvjeta

Ukrajinski napadi na Krim nisu novost, no sadašnja kampanja označava pomak od povremenih udara na vojne ciljeve visoke vrijednosti prema kontinuiranom naporu da se poluotok učini što težim za opskrbu i obranu. Od travnja ove godine, ukrajinski dronovi sustavno gađaju ruski promet duž ceste R-280, takozvane "autoceste Novorosija".

"Ukrajinski napadi sve su više usmjereni prema Krimu", rekla je za Kyiv Independent Oksana Kuzan, suosnivačica Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju. "Ono što je počelo korištenjem dronova za presijecanje ključnih logističkih pravaca u Donjeckoj oblasti, preraslo je u znatno širu operaciju."

Ovoj operaciji prethodilo je dugotrajno i sustavno slabljenje ruske protuzračne obrane. Od 2022. godine Ukrajina postupno prisiljava Rusiju na demilitarizaciju poluotoka, gađajući zračne luke, položaje protuzračne obrane i pomorske baze.

U kolovozu 2022. pogođena je zračna baza Saki, pri čemu je uništeno sedam i oštećena četiri ruska borbena zrakoplova. Tijekom 2023. krstarećim projektilima Neptun uništeni su ruski sustavi S-400, dok su projektili Storm Shadow uništili sjedište Crnomorske flote u Sevastopolju, što je rusku mornaricu natjeralo da flotu preseli u Novorosijsk.

"Ukrajina se snažno usredotočila na slabljenje ruskih sustava protuzračne obrane, ne samo na Krimu nego na svim okupiranim područjima", rekao je Kyle Glen, istraživač u Centru za informacijsku otpornost. "Uništenje tih sustava otvorilo je put za ukrajinsku kampanju napada dronovima srednjeg dometa na logistiku na jugu, ali i za uspješne udare velikog dometa na ciljeve na Krimu i u samoj Rusiji."

Blokada bespilotnim letjelicama

Sadašnja "blokada dronovima" nova je taktika koju je omogućilo slabljenje ruske protuzračne obrane i nova ukrajinska flota jeftinih dronova srednjeg dometa, uglavnom domaće proizvodnje. Rusija se uvelike oslanja na cestovnu logistiku preko "autoceste Novorosija" za opskrbu Krima gorivom i vojnim materijalom, kao i za opskrbu trupa u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti. Stvaranje "kopnenog mosta" do Krima bio je jedan od ključnih ruskih ratnih ciljeva.

Zapovjednik ukrajinskih Snaga za bespilotne sustave Robert "Magyar" Brovdi izjavio je 9. lipnja da je promet vojnog tereta na dijelovima te rute smanjen za 71 posto. Ruska vojska pokušava se prilagoditi uvođenjem sustava konvoja, no čini se da to ne daje rezultate jer se svakodnevno objavljuju snimke uništenih ruskih logističkih vozila.

Michael Bohnert, obrambeni analitičar u korporaciji RAND, vjeruje da će se Rusija teško nositi s ukrajinskim rojevima malih i jeftinih dronova. "Ukrajinska kampanja je vrlo održiva. Njihov dron Hornet stoji do 5000 dolara, a dron Darts oko 2000 dolara", rekao je Bohnert, objašnjavajući da je cijena svakog drona znatno niža od cijene ruskih protuzračnih projektila. "Čini se da Ukrajina ima dovoljan kapacitet za neprestane napade, što nije bio slučaj čak ni prije godinu dana."

Mostovi i trajekti kao ključne mete

Osim pojedinačnih kamiona, Ukrajina uništava i prometne veze koje povezuju Krim s Rusijom i okupiranim dijelovima Ukrajine. Cestovni i željeznički mostovi koji spajaju poluotok s Hersonskom oblasti više su puta gađani, pri čemu je najmanje jedan uništen, a tri teško oštećena. Satelitske snimke pokazuju da je cestovni most Heničesk neupotrebljiv, dok je most Čonhar teško oštećen. Rusi uz oba mosta grade pontonske prijelaze.

Prethodni napadi na most Čonhar krstarećim projektilima Storm Shadow nanosili su popravljivu štetu, no ograničene zalihe skupih projektila onemogućavale su kontinuirane napade. Domaći dronovi promijenili su tu računicu. "Čini se da Ukrajina ima dovoljan kapacitet da mostove i druge ključne logističke putove drži onesposobljenima", rekao je Bohnert.

"Ukrajinski dronovi za uništavanje mostova, poput Behemotha, koštaju manje od 50.000 dolara. To je daleko ispod cijene od dva milijuna dolara za jedan projektil Storm Shadow." Ključno je i to što se proizvode u Ukrajini, što osigurava stalnu opskrbu bez političkih uvjeta.

Na meti su i trajekti preko Kerčkog tjesnaca, koje Rusija koristi za prijevoz goriva i vojne opreme jer je takav teret zabranjen na Kerčkom mostu iz straha od ponavljanja napada iz listopada 2022. U travnju je oštećen željeznički trajekt "Slavyanin", a 21. lipnja pogođeni su i trajekti "Panagia" i "Lavrentiy", nakon čega su trajektne linije obustavljene.

Sav teški teret sada mora ići obalnom cestom R-280, gdje je izložen stalnim napadima dronova.

Može li pritisak na Krim dovesti do pregovora?

Oksana Kuzan vjeruje da će uspjeh u izolaciji Krima pomoći u naporima da se Rusija prisili na povratak pregovorima. "Ako Ukrajina i ne preuzima inicijativu od Rusije, svakako za to postavlja temelje. Stvaraju se uvjeti koji će na kraju prisiliti Rusiju da sjedne za stol i započne stvarne pregovore", rekla je.

Međutim, Hanna Notte, stručnjakinja za Rusiju u Centru za studije neproliferacije James Martin, skeptična je. Smatra da je malo vjerojatno da će Rusija pristati na prekid vatre samo zbog pritiska na Krim. "Mislim da će događaji na Krimu izazvati konkretan odgovor Rusije samo ako Ukrajinci budu u stanju ugroziti rusku kontrolu nad poluotokom", rekla je Notte, dodajući kako ne vjeruje da Ukrajina trenutno ima tu sposobnost.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom je noćnom obraćanju jučer poručio da je operacija pažljivo isplanirana. Ustvrdio je da će, ako Ukrajina dobije potporu obećanu na nedavnom sastanku skupine G7, "brzo stvoriti uvjete koji će prisiliti Rusiju da izabere mir."