CIJENE plina za kućanstva u glavnim gradovima Europske unije porasle su između početka veljače i početka travnja, odražavajući utjecaj napetosti na Bliskom istoku. S druge strane, cijene električne energije u prosjeku su pale, ističući različite trendove na europskim energetskim tržištima nakon američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače i odgovora Teherana, piše Euronews.

Iako su cijene benzina i dizela značajno porasle, situacija s cijenama energije za kućanstva je složenija. Cijene prirodnog plina zabilježile su osjetna poskupljenja, no kod električne energije to nije bio slučaj.

"Aktualne geopolitičke napetosti na Bliskom istoku u osnovi predstavljaju šok za opskrbu gorivom. Zbog toga je izravan utjecaj na europsku opskrbu plinom, a time i na maloprodajne cijene, jači nego na tržištima električne energije", rekao je za Euronews Business Ioannis Korras, viši analitičar energetskih tržišta u tvrtki VaasaETT.

Cijene struje uglavnom u padu

Prema Indeksu cijena energije za kućanstva (HEPI), koji izrađuju Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, cijene električne energije za krajnje korisnike u kućanstvima pale su u prosjeku za 3.1% u glavnim gradovima EU-a između 2. veljače i 1. travnja 2026. godine. U tom razdoblju cijena je pala s 26.13 na 25.31 eurocenta po kWh.

Najveći pad od 19% zabilježen je u estonskom glavnom gradu Tallinnu, a slijede Kopenhagen (15.9%), Stockholm (15.2%) i Ljubljana (15%). Pad veći od 10% imali su i Helsinki (11.9%), Riga (11.6%) i Madrid (10.9%).

Korras napominje da je proljeće prijelazno razdoblje koje karakterizira rast proizvodnje iz obnovljivih izvora i umjerena potražnja, nakon sezone grijanja i prije ljetnih vrhunaca potražnje za hlađenjem. "Ova sezonska dinamika omogućuje tržištima poput nordijskih zemalja i Iberijskog poluotoka da iskoriste smanjenje cijena, što učinkovito pokazuje stupanj odvajanja od cjenovnih pritisaka uzrokovanih gorivom", rekao je.

U nekim zemljama, poput Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Cipra, vlade su ublažile udar na kućanstva fiskalnim mjerama, uključujući smanjenje poreza na energiju ili PDV-a.

S druge strane, Rim je zabilježio najveći rast cijene struje od 7.9%. Značajan rast zabilježen je i u Dublinu (5.7%), Lisabonu (5.4%) i Ateni (3.3%). U nekoliko europskih prijestolnica cijene su ostale nepromijenjene ili su zabilježile neznatne promjene.

Korras ističe da tržišta s većim udjelom proizvodnje električne energije iz plina, posebno ona gdje plin često diktira krajnju cijenu struje, poput Italije, Irske i Grčke, obično doživljavaju jači rast veleprodajnih cijena, a posljedično i računa za krajnje korisnike.

Cijene plina osjetno porasle

Cijene plina za krajnje korisnike u kućanstvima porasle su za 6.8% u glavnim gradovima EU-a tijekom istog razdoblja, s 10.67 na 11.40 eurocenti po kWh.

Osim u nekoliko gradova, cijene su značajno rasle. Bruxelles (28.8%), Berlin (28.6%) i Atena (21.3%) zabilježili su skokove veće od 20%. Rast je premašio 10% i u Beču (16.9%), Amsterdamu (14.8%) i Rimu (10.9%). Značajna poskupljenja plina bila su i u Bukureštu (8.9%), Rigi (8.7%), Londonu (8.6%), Parizu (7.9%) i Tallinnu (7.2%), što je sve iznad prosjeka EU-a.

Nasuprot tome, Madrid je zabilježio najveći pad od 7.9%, a slijede ga Ljubljana (4%) i Varšava (3.5%).

"Razlika u kretanju cijena struje i plina u travnju ističe značajno 'strukturno odvajanje' na europskim tržištima, koje je potaknuto razlikama u energetskom miksu i vladinim intervencijama", rekao je Korras. "Dok su cijene plina uglavnom bile potaknute globalnim ograničenjima opskrbe i geopolitičkim rizikom, na tržišta električne energije utjecali su i lokalni trendovi proizvodnje i politike."

Tko plaća najskuplju energiju?

Početkom travnja cijene električne energije za kućanstva znatno su se razlikovale među europskim glavnim gradovima. Najviše cijene po kWh u nominalnom iznosu plaćaju kućanstva u Bernu (39.1 c€), Bruxellesu (39 c€), Dublinu (38.5 c€), Berlinu (38.4 c€), Pragu (36.3 c€) i Londonu (35.8 c€).

Prosjek glavnih gradova EU-a iznosi 25.3 c€. Najjeftiniju struju za kućanstva nude Kijev (8.5 c€), Budimpešta (9.6 c€), Podgorica (11.3 c€) i Beograd (11.6 c€). U Parizu cijena iznosi 27.2 c€, dok je u Madridu 21.9 c€.

Razlika u cijenama plina također je upečatljiva. Kreće se od 1.6 c€ u Kijevu do 35.8 c€ u Stockholmu, dok je prosjek EU-a 11.4 c€. Švedsku prijestolnicu na vrhu slijede Amsterdam (20.3 c€), Bern (15.7 c€), Beč (15.1 c€), Rim (14.9 c€) i Lisabon (14.1 c€). Nakon Kijeva, najjeftiniji plin za stanovnike nude Budimpešta (2.7 c€), Beograd (4.6 c€) i Zagreb (4.6 c€). Osim Rima, iznad prosjeka EU-a su Pariz (13.8 c€) i Berlin (13.2 c€), dok su London (8.7 c€) i Madrid (8.6 c€) ispod prosjeka.

Udio poreza i troškova isporuke značajno se razlikuje među zemljama, a to su stavke koje vlade mogu mijenjati ovisno o okolnostima.