NJEMAČKI kancelar Scholz je i dok je bio na čelu vlade u svom gradu pokrajini Hamburgu poticao gradnju stanova kako bi obuzdao paprene stanarine. Slično je, ako ne i gore, i u Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, Kölnu... U nizu njemačkih gradova je prava lutrija uopće naći stan, pogotovo onaj koji mogu platiti i obitelji sa skromnijim prihodima, piše Deutsche Welle.

Zato je i u koalicijskom sporazumu ove njemačke vlade najavljeno da će se godišnje graditi 400.000 novih stanova kako bi se većom ponudom obuzdale sve veće stanarine, ali Njemačka je daleko od tog cilja, upozorava Michael Voigtländer iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu. "S obzirom na manji broj izdanih dozvola i probleme u građevini, krećemo se prije u smjeru 200.000 stanova godišnje."

Ekonomski analitičari procjenjuju da se sustavno održava manjak na tržištu stanova jer se u velegradovima u kojima i vlada nestašica gradi tek 75% od realne potražnje za stambenim prostorom.

Planira se, ali se ne gradi

Tu nema razlike ni između institucionalnih i privatnih investitora. Tako je i tvrtka Vonovia, najveći vlasnik stambenog prostora za iznajmljivanje u toj zemlji, vrlo oprezna u gradnji novih prostora i u prva tri kvartala je u čitavoj Njemačkoj završila tek 1799 stanova. Ta tvrtka sa sjedištem u Bochumu, čiji su najveći vlasnici norveški državni fond s 15% i američki investor Blackrock sa 7.4%, doduše planira nove gradnje, ali kako objašnjava za DW glasnogovornik tvrtke Marc Friedrich, "ti projekti se razvijaju samo do faze izdavanja dozvole sve dok bude trajalo teško stanje na tržištu".

Friedrich uvjerava kako je Vonovia spremna "brzo aktivirati" te projekte čim se stanje na tržištu popravi, ali zapravo nema znakova da će se to dogoditi u dogledno vrijeme. Ekonomski analitičar Voigtländer kaže kako takve velike tvrtke u sektoru nekretnina "nisu nužno i one koje osobito mnogo grade", ali problemi su svima isti.

"Kako da naplatimo ulaganje?"

Ako se zbroje trošak zemljišta i sve potrebne dozvole, prije par godina cijena gradnje kvadratnog metra stambenog prostora bila je oko 3000 eura, a sad je oko 5000 eura sa zemljištem. "Da bi pokrili naše troškove, naši podstanari trebali bi plaćati 20 eura po četvornom metru", kaže glasnogovornik Vonovije, a to je jednostavno preskupo i nije cilj poslovanja ove tvrtke. Usporedbe radi, trenutno je prosječna visina stanarine ovog vlasnika nekretnina 7.60 eura po četvornom metru.

Svih 490 tisuća stanova koje ima ova tvrtka iznajmljeno je. "Za svaki stan koji ponudimo na tržištu u najkraćem roku dobijemo stotine upita. Na primjer, u Berlinu je potražnja osobito velika", kaže nam Friedrich. Tu se broji i oko 2% - dakle, u ovom slučaju oko 9800 stanova - koji su prazni, ali su u njima nužni građevinski popravci i sanacija, što je s obzirom na trenutne cijene u građevini investicija u koju se Vonovia ne žuri upustiti.

Gradnja, a sad i kamate

Naime, osim cijene gradnje, problem su i trenutne kamate na kredite. Vonovia je u proteklom razdoblju intenzivno širila svoj fond nekretnina i te akvizicije uglavnom platila pozajmicama. To znači da su i dugovi tvrtke prilično veliki, a jedini izlaz joj je da proda dio svog stambenog fonda i udjele u tvrtkama za nekretnine. Već u tekućoj poslovnoj godini jedino je prodajom došla do 3.7 milijardi eura, a kako je najavio direktor Vonovije Rolf Buch na postaji Bloomberg, tvrtka će i sljedeće godine prodati nekretnine u vrijednosti od oko 3 milijarde eura jer se ne nada bitnom smanjenju kamata.

Manje stanovnika danas treba više stanova

Sve u svemu, "jeftine" stanove uopće se ne može graditi, nego će se oni načelno naći samo u postojećim stambenim zgradama, objašnjava ekonomist Voigtländer. A tu je i problem demografije: sve je više malih ili samačkih obitelji tako da prije svega nedostaje mnogo malih stanova. U gradovima u kojima i postoji velika potražnja, živi mnogo malih kućanstava. No to je i sociološki problem: ako obitelj s djecom želi ostali živjeti u centru grada, ona treba i veće stanove, ali one koje će moći platiti.

U svakom slučaju, stanarima se crno piše: sve dok se gradi manje stanova nego što ih se traži, stanarine će rasti. Tako i direktor Vonovije procjenjuje da će rasti i potražnja za stanovima i same stanarine, a kriza će potrajati barem do 2025., izjavio je Buch novinarima Bloomberga.