Što smo naučili o omikronu iz iskustva zemlje u kojoj je otkriven?
NOVA varijanta nazvana omikron, koja izaziva zabrinutost širom svijeta, prvi put je identificirana u Južnoafričkoj Republici.
Otkad je identificirana, broj slučajeva zaraze omikronom u JAR-u naglo je skočio. Nešto slično sad gledamo u mnogim drugim zemljama širom svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poručila je da se "omikron širi brzinom kakvu nismo vidjeli kod ranijih varijanti", podsjeća BBC.
Što, dakle, možemo naučiti iz iskustva Južnoafričke Republike s omikronom?
Uzrokuje li omikron blaži oblik bolesti?
Podaci o hospitalizacijama zbog covida u Južnoj Africi pokazuju nagli rast u svim provincijama te zemlje, navodi BBC.
No brojke hospitaliziranih ipak ne rastu toliko koliko bi se očekivalo s obzirom na munjevit porast broja novih slučajeva zaraze. Na kisiku i respiratorima je trenutno manje pacijenata te u bolnici u prosjeku provedu manje vremena nego ranije.
Discovery Health, jedan od najvećih južnoafričkih pružatelja zdravstvenih usluga, izračunao je kako je vjerojatnost hospitalizacije zaraženih na početku pojave omikrona oko 30% manja nego za one koji su zaraženi u prvom valu epidemije u JAR-u.
Ipak, visoki zdravstveni dužnosnici Južnoafričke Republike upozoravaju da to ne znači da je omikron blaža varijanta virusa.
Razlika u odnosu na prethodne valove epidemije pripisuje se procijepljenosti i imunitetu stečenom preboljenjem. Naime, iako dvije doze cjepiva ne pružaju značajnu zaštitu od zaraze omikronom, čini se da pružaju zaštitu od težih oblika bolesti, navodi BBC.
Dr. Vickky Baillie, znanstvenica u bolnici Chris Hani Baragwanath u Johannesburgu, rekla je da se niža stopa hospitalizacije vjerojatno može pripisati činjenici da više ljudi ima imunitet na virus.
"Ne postoje dokazi da se radi o manje virulentnoj mutaciji", dodala je.
Radi li se stvarno o blažoj varijanti?
WHO je upozorio da bi podaci koji sugeriraju da se radi o blažoj varijanti koronavirusa mogli biti zavaravajući zbog činjenice da je broj hospitaliziranih nizak, a većina hospitaliziranih su mlađi od 40 godina i samim time je manja vjerojatnost da će teže oboljeti.
U obzir treba uzeti i da južnoafričke bolnice testiraju svaku osobu koju zaprimaju pa je moguće da su "uhvatili" dosta zaraženih s blagim simptomima.
Dojam da se radi o blažoj varijanti mogao bi biti i posljedica činjenice da su stariji od 60 godina u toj državi u prosjeku procjepljeniji od prosjeka populacije, što ih štiti od težih oboljenja.
Uz to, populacija Južne Afrike je relativno mlada. Medijalna dob u JAR-u je 27.6 godina (usporedbe radi, u Ujedinjenom Kraljevstvu je 40.4). Zbog toga bi njihovo iskustvo s omikronom moglo biti različito od iskustava drugih zemalja koje u prosjeku imaju stariju populaciju.
Razbolijevaju li se djeca više od omikrona?
Podaci iz bolnica u najteže pogođenim područjima Južnoafričke Republike, uključujući provinciju Gauteng, pokazuju porast hospitalizacija djece.
Za neke je to znak za uzbunu, koji sugerira da bi omikron mogao biti opasniji za mlade.
No, BBC podsjeća da je takav zaključak utemeljen na malim brojkama. Uz to, baš kao i sa starijima, nije lako razlikovati osobe koje su zaista hospitalizirane zbog covida i one kojima je covid otkriven kad su u bolnicu stigli zbog nečeg drugog, kaže profesorica Helen Rees za Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu.
Doktorica Baillie je za BBC rekla da je u njezinoj bolnici hospitaliziran manji broj djece koja su zaprimljena zbog težih simptoma covida, ali su se oporavila u dva do tri dana.
Baillie također upozorava da podaci o hospitalizaciji djece dolaze iz područja gdje mnoga djeca žive u siromaštvu te bi mogla biti pothranjena i samim time rizičnija odnosno podložnija opasnostima virusa od prosjeka.
Udio djece hospitalizirane s covidom u provinciji Gauteng je u padu - od 14% u prvom tjednu do 8% u trećem tjednu.
Kakvu ulogu igra cijepljenje u borbi protiv omikrona?
Južna Afrika ima prilično nisku stopu procijepljenosti protiv koronavirusa. Potpuno je cijepljeno samo 26% populacije pa je iskustva te zemlje teško uspoređivati sa zemljama sa znatno višim stopama procijepljenosti. No, u JAR-u se bilježi visoka stopa imuniteta stečenog preboljenjem.
Dr. Muge Cevik sa Sveučilišta St. Andrews vjeruje da je rizik zaražavanja drugih znatno smanjen cijepljenjem, jer će cijepljeni koji se zaraze biti bolesni kraće vrijeme i brže će se riješiti virusa te će mu time umanjiti šanse da se širi dalje.
No, jasno je da se omikron i dalje širi vrlo brzo, pa čak i u populacijama s visokom stopom procijepljenosti.
Vrlo malo cjepiva može potpuno spriječiti zarazu, ali kad se radi o sprječavanju teških simptoma bolesti, dokazi sugeriraju da cjepiva rade dobar posao čak i sa značajno mutiranom varijantom kakva je omikron.
Ono što još nije posve jasno je koliko točno štite od težih oblika bolesti.
Preliminarne studije provedene u Južnoafričkoj Republici sugeriraju da dvije doze Pfizerova cjepiva sprječavaju oko 70% hospitalizacija nekoliko mjeseci nakon cijepljenja, a zaštita raste na više od 90% nakon treće, booster doze.
No u Južnoj Africi koristili su i ostala cjepiva, između ostalih i Johnson & Johnson, zbog čega je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo koliko dugo pojedina cjepiva ostaju učinkovita.