Stručnjaci o potonulom brodu: Katastrofa, to se nije moglo popraviti za 2 tjedna
JUČER je objavljen dokument o stanju potonulog broda Bourbon Rhode kojim je upravljao hrvatski kapetan Dino Miškić koji je nakon potonuća broda, zajedno s još šest članova posade, nestao u Atlantiku.
Potraga za njim i još šest članova posade prekinuta je u subotu. U međuvremenu potpisuje se peticija te se francuske vlasti moli da se potraga nastavi. Čak je i Kolinda u subotu navečer pisala Macronu moleći ga da nastave potragu, ali odgovor iz Pariza još nije stigao.
Brod je, podsjetimo, potonuo 26. rujna. Od tada su tri člana posade nađena živa, četvero ih je pronađeno mrtvo, a nestalima se smatra njih sedam.
Dokument koji je jučer objavljen je izvješće o tehničkoj inspekciji broda Bourbon Rhode koje je obavljena 19. svibnja ove godine. To izvješće referira se na tehnički pregled izvršen u svibnju 2018. godine. U dokumentu su bile priložene fotografije na kojima se vidi da je na brodu jako puno hrđe.
Stanje raznih segmenata na brodu ocjenjivalo se ocjenama od jedan do pet, pri čemu jedan znači vrlo dobro, dva dobro, tri zadovoljavajuće, četiri nezadovoljavajuće i pet nepregledano ili nepostojeće.
Izvješće nakon pregleda trupa broda pokazuje da osam od deset stavki ima tek zadovoljavajuću ocjenu, tek jedna dobru ocjenu, a jedna nezadovoljavajuću. Nezadovoljavajuću ocjenu dobila je vanjska struktura trupa broda.
Stručnjaci analizirali dokument
Jasno, pošto je riječ o starijem dokumentu, postojala je šansa da se brod u međuvremenu popravio. No stručnjaci koji su za portal Morski.hr komentirali dokument slažu se u jednom: brod je bio u katastrofalnom stanju prije suhog doka i nužnih popravaka, a sve se nikako nije moglo popraviti za manje od dva tjedna, koliko je ondje boravio. Za potpuni remont trebala bi mu i dva mjeseca.
"Ljudi moraju znati u kakvom okruženju rade brodovi Bourbona i na kakvim brodovima rade njihovi pomorci. Znam sve što se događa u ovoj kompaniji i pitam se zašto oni nisu uništili tu datoteku iz baze podataka; moguće da su zaboravili. Pogledajte fotografije i ocjene stanja broda, pa sve su trojke i četvorke. Umjesto ispravnog remonta broda u trajanju od dva do tri mjeseca, radili su samo kozmetiku. Pogledajte samo fotografije u dokumentu i bit će vam sve jasno", kaže za Morski.hr kapetan jednog od Bourbonovih brodova koji je želio ostati anoniman.
"Prema ovom dokumentu, glavne motore bilo je potrebno u potpunosti obnoviti. Osovine su imale metalne tragove u mazivu. Pretpostavljam da ništa nije učinjeno jer za 12 dana suhog doka ne bi remontirali motore. Za to je potrebno najmanje mjesec dana", priča ovaj kapetan.
Zapovjednik stroja: 12 dana u škveru je ništa
Jedan zapovjednik stroja iz Splita malo je detaljnije opisao dokument.
"Dokument je zasigurno pripremljen od strane tehničkog inspektora unutarnje kontrole kompanije ili nekog upravitelja stroja koji je htio ukazati na loše stanje i dobio zadatak da popiše sve radove koji se trebaju napraviti u škveru. A iz dokumenta je vidljivo da je brod bio jako slabo održavan.
Osim što je vidljivo da je brod u jako lošem stanju, puno stavki treba popraviti ili zamijeniti, kritično je to što su vodonepropusna vrata dobila četvorku, dakle 'unsatisfactory' ili nezadovoljavajuću ocjenu, te čudni zvukovi osovine.
Svi ventili 'seachestova' (usis mora za hlađenje motora, pomoćnih motora, klima uređaja i slično) i 'overboarda' (odvodni ventili) su trebali remont. Dvanaest dana u škveru je ništa", kaže zapovjednik stroja iz Splita.
Pitanje je jesu li mogli zatvoriti vrata
"Što se motora tiče, oni su dobili ocjenu tri, što znači da su i na njima nađeni defekti, ali koji ne zahtijevaju hitnu intervenciju i ne utječu na siguran rad, no bio im je potreban remont koji se nikako ne može obaviti za nekoliko dana.
S obzirom na to da je na Bourbon Rhodeu more najprije počelo prodirati u krmu, a i u skladu s ovim dokumentom, može se donijeti zaključak da je najvjerojatnije počelo prodirati kod osovine, odnosno brtve osovine. Kad more počinje ulaziti između strojarnice i kormilarnice, tu moraju postojati vodonepropusna vrata. Teško je nagađati jesu li ih zatvorili i jesu li ih uopće mogli zatvoriti.
Kad im je stao jedan motor, mislim da nije bilo dovoljno snage da se brod održava po tako velikom moru, i valovi su uzrok svemu onome što se kasnije dogodilo. Ako bi prostorija poput kormilarnice i bila poplavljena, brod bi i dalje mogao ploviti, ali u takvim uvjetima mora, teško. Kad stanu oba motora, onda to gotovo uvijek, pa i manjim valovima od 10 metara, znači velike probleme i vrlo vjerojatno potopljen brod", pojašnjava nam zapovjednik stroja iz Splita.
Dinov kolega: Stanje broda je katastrofalno
Kapetan broda i Dinov kolega koji je analizirao transkripte s Bourbon Rhodea za ovaj dokument kaže da ga je vjerojatno ispunio netko s broda. Pojasnio je o čemu se radi.
"Ovo je prazna kopija dokumenta, koja je ispunjena od nekog s broda. To nekad firma unaprijed pošalje e-mailom ne bi li posada napravila 'pre-inspection' i popravila što više, prije prave inspekcije.
Ovo je napravljeno još u Nigeriji, prije suhog doka u Las Palmasu – 'Odudu Field, 19. svibnja 2019.' Znači da je brod čak iz Nigerije plovio do Las Palmasa u vrlo lošem stanju, rekao bih puno gorem nego iz Las Palmasa za Gvajanu.
Inače, najčešći uzrok prodora mora su ventili od usisa mora koji su zahrđali i u jako lošem stanju. Senzor vjetra im nije radio, što je mogao biti uzrok kasnijeg percipiranja nevremena, kao što se vidi, pokazuje 0! Vrata od glavne palube prema ulazu u brod nisu dihtala. Vodonepropusna vrata u strojarnici također nisu dobro brtvila. Ukratko, katastrofalno stanje!
Ako su cijevi pišale kao i prije suhog doka, nije ni čudo što je potonuo. Brod je u svibnju bio u užasno lošem stanju. Sada bi trebalo pronaći sve radove koji su se izvršili prilikom dokovanja i usporediti s ovim izvještajem. Ako dokumente ne da Bourbon, onda ih zasigurno ima u suhom doku u Las Palmasu", priča kapetan za Morski.hr.
Kompanija objavila da potragu za nestalima u Atlantiku nastavlja brod Alp Striker
Kompanija Bourbon objavila je da potragu za nestalim pomorcima s tegljača Bourbon Rhode, među kojima je i hrvatski kapetan Dino Miškić nastavlja brod Alp Striker, a upozoreni su i svi komercijalni brodovi koji plove u toj zoni.
Francuski križni stožer CROSS s Martiniquea objavio je u petak da je obustavljena potraga za sedam nestalih članova posade broda Bourbon Rhode, potonulog 26. rujna u Atlantiku 2.000 kilometara od francuskog otoka Martiniquea, na što je obitelj hrvatskog pomorca pozvala državni vrh da pomognu nastaviti potragu, a na internetu se peticijom prikupljaju potpisi građana Hrvatske i Ukrajine čiji su pomorci također među nestalima.
"Do danas, operacija potrage koju obavlja CROSS nastavlja se: brod, Alp Striker, AHTS od 90 metara koji je sposoban operirati na vrlo velikim udaljenostima i dalje pretražuje zonu kako bi pronašao nestale pomorce", piše Bourbon u priopćenju za medije.
Napominje da su sredstva u potrazi za traganje i spašavanje angažirana od 26. rujna bile "izuzetnih razmjera" kako u pomorskim tako i zračnim snagama.
"Svi komercijalni brodovi koji plove u toj zoni također su mobilizirani kako bi primjereno motrili područje", stoji u priopćenju brodarske kompanije.
Ranije su i hrvatski premijer Andrej Plenković i ministarstvo vanjskih i europskih poslova također rekli da trgovački brodovi koji prolaze područjem potonuća broda trebaju pažljivo motriti područje i dojaviti korisne informacije nadležnim institucijama, a ministar Gordan Grlić Radman rekao je da je Hrvatska zatražila i američku pomoć u potrazi za nestalim kapetanom Miškićem.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju je pismeno francuskog predsjednika Emmanuela Macronu zamolila za pomoć da se nastavi potraga za kapetanom Miškićem.
Potraga za nestalima obustavljena je nakon tjedan dana, a rezultirala je pronalaskom trojice članova posade koji su preživjeli te četvorice poginulih. Na brodu ih je ukupno bilo 14.
U tekstu priopćenja za medije kompanija Bourbon obavještava u ponedjeljak da su trojica spašenih pomoraca fregatom "Ventose" nacionalne mornarice uplovila u Fort de France gdje su ih preuzele nadležne službe, a tijela poginulih mornara koja su pronađena vraćena su njihovim obiteljima.