Studenti su pokrenuli akciju koja može Srbiju preokrenuti naglavačke
POBJEDA studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji srušila je režim Aleksandra Vučića i njegove stranke, ali tek predstoji ono još važnije - promjena načina na koji funkcioniraju državne institucije u toj zemlji.
Upravo se zato studentski pokret, koji se politički organizirao u Studentsku listu, sada, i prije formalnog preuzimanja vlasti, usmjerio na čišćenje institucija od čelnika koji su ih pretvorili u instrumente Vučićeva režima. Jučer su studenti iznijeli konkretne zahtjeve za smjenama, navodeći institucije i imena onih za koje smatraju da moraju otići.
Ako pobjednici izbora uspiju promijeniti način na koji one funkcioniraju, Srbija bi se mogla odmaknuti od sustava podređenog jednom čovjeku i njegovoj stranci te okrenuti u smjeru funkcionalne demokracije.
Pokrenuta je i stranica "Raspad sistema" koja na jednom mjestu prati ostavke i zahtjeve za ostavkama, ali i uhićenja te kaznene prijave protiv javnih dužnosnika i rukovoditelja. Pregled se ažurira svakih pola sata, od 8 do ponoći, pa pokazuje koliko se brzo nakon Vučićeva poraza mijenjaju kadrovi i otvaraju postupci povezani s ljudima iz vlasti, ali i koji se sve zahtjevi za smjene javno upućuju.
Ima tu puno zanimljivosti. Primjerice, danas u 13:24 objavljeno je kako Romska partija traži ostavke urednika romskog programa Radiotelevizije Vojvodine, nakon što je odstupio i direktor te javne televizije.
Čije ostavke traže studenti
Jedan od prvih zahtjeva studenata, koje su iznijeli na jučerašnjoj presici u bivšem Ćacilendu, jest ostavka direktora policije Dragana Vasiljevića te smjena policijskih čelnika koje smatraju odgovornima za incidente u kojima je policija nadzirala prosvjednike te ih tukla i ozljeđivala. Traže i povratak na radna mjesta policajaca koji su premješteni jer su javno govorili o tome ili su odbili sudjelovati u kršenjima zakona i pravila.
Među dužnosnicima čiju smjenu traže ističu se Marko Kričak, čelnik kriminalističke policije, Radoslav Repac, zapovjednik Žandarmerije, i Igor Žmirić, zapovjednik Specijalne antiterorističke jedinice.
Jedan od najvažnijih zahtjeva je i ostavka Vladimira Orlića, direktora Sigurnosno-informativne agencije (BIA). Za ovu agenciju tvrde da je radila u interesu Srpske napredne stranke (SNS) i aktivno sudjelovala u diskreditiranju političkih protivnika.
Traže i odlazak Đure Jovanića, čelnika Vojno-sigurnosne agencije (VBA), te istragu navoda iz kaznenih prijava da je agencija pritiskala Vojni sindikat Srbije i nadzirala obitelj i odvjetnike njegova predsjednika.
Traže istrage i provjere državnih projekata
Neovisno pravosuđe presudno je za promjenu jer bez tužitelja koji rade bez političkog pritiska nema nepristranih istraga, a bez neovisnih sudova nema utvrđivanja odgovornosti.
Zahtjevi prema pravosuđu ne svode se na smjenu dvojice tužitelja. Studenti traže ostavke glavnog javnog tužitelja u Beogradu Nenada Stefanovića i njegova zamjenika Miodraga Markovića, optužujući ih za postupanje koje je narušilo povjerenje u tužiteljstvo.
Od tužiteljskih institucija traže nepristrano istraživanje slučajeva od javnog interesa. Među njima su pad nadstrešnice na kolodvoru u Novom Sadu, slučaj Generalštaba, povezan s prenamjenom zgrade bivšeg glavnog stožera JNA, i Sky prepiska u kojoj kriminalci spominju i Vučića.
Traže i ponovno pokretanje postupaka zbog rušenja zgrada u beogradskom naselju Savamala, ubojstva kosovskog srpskog političara Olivera Ivanovića i pada vojnog helikoptera.
Uz to traže provjeru novca potrošenog na velike državne projekte i javne nabave. Među projektima koje spominju su međunarodna izložba Expo 2027, stambeno-poslovni kompleks Beograd na vodi, autocesta Miloš Veliki i planirana eksploatacija litija kompanije Rio Tinto.
Predsjedniku Ustavnog suda Vladanu Petrovu zamjeraju pristranost i javno istupanje u korist Vučića.
Niz ostavki i smjena na RTS-u
Iako studenti traže odlazak brojnih čelnika državnih institucija, prve ostavke i smjene nakon izborne pobjede zasad su se dogodile gotovo isključivo u javnim medijima, prije svega na Radio-televiziji Srbije (RTS) i Radio-televiziji Vojvodine (RTV).
RTS je godinama bio izložen kritikama zbog načina izvještavanja o Vučićevoj vlasti i studentskim prosvjedima. Javnom servisu zamjeralo se da umanjuje značaj prosvjeda, prešućuje važne događaje i daje premalo prostora kritičarima vlasti, dok istovremeno favorizira Vučića i SNS.
Jedno od najpoznatijih lica takvog izvještavanja bila je Bojana Mlađenović, koja je prosvjednike nazvala "ruljom", što je bio jedan od povoda za studentsku blokadu RTS-a. Nakon izbora studenti su tražili njezinu smjenu i ostavku generalne direktorice Manje Grčić.
Obje su otišle 28. listopada. Grčić je podnijela ostavku, a prije toga smijenila Mlađenović s mjesta glavne urednice Informativnog programa. Dan kasnije smijenjeno je još osam urednika informativnih emisija RTS-a. Studenti i dalje traže odlazak zamjenika generalne direktorice Dejana Jovanovića.
Odlasci i na RTV-u
Promjene su zahvatile i Radio-televiziju Vojvodine. Generalni direktor Goran Karadžić podnio je ostavku jutros. Prije njega ostavke su podnijeli glavni i odgovorni urednik Prvog televizijskog programa Nenad Ćaćić, vršiteljica dužnosti direktorice Prvog radijskog programa Verica Batić i urednica internetske redakcije Vesna Iskrin.
Tako je u samo nekoliko dana s vodećih funkcija na dva javna radiotelevizijska servisa otišlo najmanje 14 ljudi, pet ostavkama i devet smjenama. U drugim ključnim državnim institucijama, uključujući policiju, sigurnosne službe i pravosuđe, zasad nema potvrđenih odlazaka njihovih čelnika nakon izborne pobjede studenata.
Pritisak se, međutim, širi i na državna poduzeća. Studenti traže ostavku Vladimira Lučića, direktora Telekoma Srbije. Tvrde da se državna kompanija koristi za politički utjecaj i neopravdano trošenje javnog novca. Telekom je godinama izložen kritikama da financira osobe i projekte povezane s Vučićem.
Zahtjev za provjeru poslovanja Telekoma dio je šireg plana da se prije preuzimanja vlasti popišu ugovori, financije, javne nabave i obveze državnih poduzeća.
Sindikati i lokalne oporbene skupine traže dodatne ostavke
Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) i sindikat vojnih umirovljenika traže smjenu direktora srbijanskog Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, poznatog kao Fond PIO, Relje Ognjenovića. Tvrde da je pritiskao zaposlenike da sudjeluju na skupovima SNS-a i prikupljaju glasove za stranku te da su neki radnici trpjeli posljedice jer su to odbili.
ASNS je prijavio i uništavanje dokumentacije u Fondu nakon izbora. Tužiteljstvo je zatražilo od policije da prikupi podatke i provjeri što je uništavano. Fond PIO tvrdi da je riječ o redovnom usitnjavanju povjerljivih dokumenata prema propisima. Sumnje sindikata zasad se provjeravaju.
U Novom Sadu gradski pokret Bravo traži ostavke gradonačelnika Žarka Mićina i predsjednice gradske skupštine Dine Vučinić. Poziva se na izborni rezultat, sporne gradske projekte i izostanak odgovornosti za pad nadstrešnice. Mićin je zahtjev odbio, rekavši da ostaje na dužnosti dok ima potporu većine članova gradske skupštine.
U Beogradu Pokret slobodnih građana (PSG) traži ostavke predsjednika gradskih općina i direktora gradskih poduzeća. Kao razloge navodi dugove poduzeća, kašnjenje plaća i pritiske na zaposlenike da sudjeluju na stranačkim skupovima. Gradonačelnik Aleksandar Šapić rekao je da ne planira otići.
Preokret koji Srbija dugo čeka
Formalni prijenos vlasti još se čeka, ali Studentska lista je već povukla svoje prve poteze, jasno tražeći konkretne smjene onih koje smatraju odgovornima za stanje u kojem se nalaze brojne institucije.
Ako efikasno uspiju izvući institucije iz stiska SNS-a i one počnu odgovarati zakonu i građanima, to bi mogla biti prekretnica koju je Srbija čekala dugi niz godina. No ostaje pitanje koliko će brzo i s koliko otpora moći učiniti.