BRZI gospodarski rast u Kini doveo je do značajnog poboljšanja kvalitete života, a s time je koincidiralo da kineski tinejdžeri postaju sve viši.

Prema studiji koja je analizirala kretanje visine i indeksa tjelesne mase kod školaraca, mladi Kinezi su u posljednjih 35 godina postali značajno viši. Prosječna visina 19-godišnjih Kineskinja bila je 1985. godine oko 158, a 19-godišnjaka oko 168 centimetara.

2019. njihova prosječna visina bila je 165 cm za djevojke i 177 cm za mladiće, što bi značilo da su njihovi tinejdžeri imali jedan od najvećih rasta visine na svijetu.

Prehrana i okoliš utječu na visinu

Znanstvenici su tijekom istraživanja promatrali tjelesni razvoj djece u 193 zemlje, fokusirajući se na njihovu visinu i indeks tjelesne mase. Procjenjuje se da prosječna razlika između visina najnižih i najviših 19-godišnjaka iznosi 20 centimetara. Zemlje s najvišom populacijom adolescenata su Nizozemska, Crna Gora, Estonija i Danska. No blizu su im i mladi Hrvati.

Stručnjaci smatraju da, iako genetske razlike doprinose dijelu razlike u visini na razini populacije, prehrana i okoliš igraju još veću ulogu. Naime, zabilježeno je kako se visina potomaka migranata nakon nekoliko generacija obično približi prosječnoj visini mladih u zemlji u kojoj sada žive.

Dodatno, mada su ekonomije u usponu, među kojima su Kina i Južna Koreja, zabilježile najveći rast u visini adolescenata, u mnogim zemljama subsaharske Afrike visina djece je stagnirala ili čak bila u padu, piše portal Inkstone News.

Sve više pretile djece

Zbog sve većeg pristupa slastičarnicama i restoranima brze hrane razvijenije regije svijeta bilježe porast pretilosti u dječjoj ili adolescentnoj dobi, navodi istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine.

Sadašnja studija usporedila je globalne promjene indeksa tjelesne mase (BMI) kod djece i mladih kako bi se detaljnije analizirali trendovi u posljednje 34 godine.

Indeks tjelesne mase (BMI, engl. Body Mass Index) jedan od načina procjene uhranjenosti te može pokazati razinu prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu. Izračun BMI-a se temelji na odnosu tjelesne težine i visine osobe.

Situacija u Hrvatskoj

Zemlje poput Sjedinjenih Država, Novog Zelanda i Kuvajta imaju najveći BMI za oba spola, dok Indija, Bangladeš, Etiopija i Čad imaju najniži.

Ukupno gledajući, djevojčice u Južnoj Koreji, Vijetnamu, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i nekim zemljama Srednje Azije te dječaci u Srednjoj i Zapadnoj Europi imali su u posljednja tri i pol desetljeća najzdravije promjene što se tiče tjelesnog razvoja jer su puno više dobili na visini nego u BMI-u.

"U nekim su zemljama petogodišnjaci počinjali sa zdravijim BMI-em od globalnog medijana, ali su kasnije postajali sve manje zdravi u usporedbi s vršnjacima u drugim zemljama jer nisu narasli toliko visoki (npr. dječaci iz Austrije i Barbadosa ili djevojčice iz Belgije i Portorika) ili su dobili previše kilograma (npr. djevojčice i dječaci u Kuvajtu, Fidžiju, Jamajci i Meksiku)", piše u studiji.

"U drugim zemljama su djeca tijekom rasta premašila visinu svojih vršnjaka u drugim zemljama (npr. djeca iz Latvije, Češke, Maroka i Irana) ili u kasnom djetinjstvu i adolescenciji smanjili debljinu (npr. Italija, Francuska i Hrvatska).

Kada smo analizirali promjene visine i BMI-a, djevojčice u Južnoj Koreji, Vijetnamu, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i nekim zemljama srednje Azije te dječaci u srednjoj i zapadnoj Europi (npr. Portugal, Danska, Poljska i Crna Gora) imali su najzdravije promjene u antropometrijskom statusu u protekla tri desetljeća, jer su u usporedbi s djecom i adolescentima u drugim zemljama imali znatno veći rast u visini od BMI-a", dodaje se.

Kada se pogledaju tablice, Hrvatska samo malo kaska za Crnom Gorom u pogledu visine adolescenata spram prosjeka za cijeli svijet. Što se tiče BMI-a, izuzetno dobro stojimo u pogledu djevojčica (slika dolje). Po tom pitanju smo bolji od, primjerice, Crne Gore, Austrije ili Češke. Dapače, na 20. smo mjestu od njih 193, dakle dobro iznad svjetskog prosjeka.

No situacija nije ista kada se pogledaju podaci za adolescente muškog spola. Njihov BMI odgovara prosjeku ostalih vršnjaka (slika dolje).

Mada smo u oba slučaja po pitanju BMI-a nešto bolji od crnogorskih adolescenata, kod njih je u posljednje 34 godine zabilježen izraženiji porast visine (njihovi adolescenti su porasli za oko 4, a naši za oko 3 centimetra, slika dolje). Iz tog razloga mladi iz Crne Gore spadaju među one s najzdravijim promjenama u antropometrijskom statusu, odnosno tjelesnom razvoju na svijetu.

Niska visina i izrazito nizak BMI povezani su s povećanim rizikom od kroničnih bolesti i smrtnosti, oslabljenim kognitivnim razvojem, lošijom obrazovnom uspješnošću i produktivnošću u kasnijem životu.

S druge strane, visok BMI dolazi s većim rizikom od invaliditeta i prerane smrti u odrasloj dobi, kao i s lošijim mentalnim zdravljem te obrazovnim rezultatima, pokazuje studija.

"Vrijednosti preporučenog BMI-a iste su za oba spola, on iznosi od 18,5 do 24,9 kg/m2 prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije za europsko stanovništvo.

Sam indeks tjelesne mase nije savršena mjera, jer će više i/ili mišićavije osobe općenito imati viši indeks tjelesne mase, premda će udio masnog tkiva biti relativno nizak, tako da je pri procjeni rizika od razvoja bolesti povezanih s pretilošću važno uzeti u obzir i neke druge mjere koje ukazuju na raspodjelu masnog tkiva u tijelu", piše Pliva.

Istraživanje naziva Height and body-mass index trajectories of school-aged children and adolescents from 1985 to 2019 in 200 countries and territories: a pooled analysis of 2181 population-based studies with 65 million participants objavljeno je u časopisu Lancet.