PROCES preseljenja stanovnika New Orleansa trebao bi započeti odmah jer je grad zbog klimatske krize dosegnuo "točku bez povratka", uslijed čega će ga ocean okružiti u roku od nekoliko desetljeća, zaključak je nove studije časopisa Nature Sustainability.

Kontinuirani porast razine mora i nekontrolirana erozija močvarnih područja u južnoj Louisiani progutat će šire područje New Orleansa unutar nekoliko generacija, a znanstveni rad procjenjuje da bi se grad "mogao naći okružen Meksičkim zaljevom i prije kraja ovog stoljeća".

Niska južna Louisiana suočava se s višestrukim prijetnjama: porastom razine mora potaknutim globalnim zagrijavanjem, sve jačim uraganima koji su također posljedica klimatske krize, te postupnim slijeganjem obale koju je ispresijecala naftna i plinska industrija, piše The Guardian.

Potrebna hitna akcija

Južnoj Louisiani prijeti porast razine mora od tri do sedam metara i gubitak tri četvrtine preostalih obalnih močvara, što će uzrokovati "pomicanje obalne crte do 100 kilometara u unutrašnjost". Time bi New Orleans i Baton Rouge ostali izolirani, navodi se u studiji koja je usporedila današnje globalne temperature s razdobljem slične vrućine prije 125.000 godina.

Takav scenarij čini regiju "fizički najranjivijom obalnom zonom na svijetu", navode istraživači, i zahtijeva hitnu akciju kako bi se pripremio neometan prijelaz za oko 360.000 stanovnika New Orleansa na sigurnije tlo.

Louisiana posljednjih godina već bilježi gubitak stanovništva, a taj će se trend ubrzati na neorganiziran način ako se ne poduzmu mjere za suočavanje s opasnostima koje prijete njezinom najvećem gradu i okolnim zajednicama, upozorava se u radu.

"Iako bi ublažavanje klimatskih promjena trebalo ostati prvi korak u sprječavanju najgorih ishoda, obalna Louisiana očito je već prešla točku bez povratka", dodaje se u radu.

"Dani New Orleansa su odbrojani"

Milijarde dolara potrošene su na utvrđivanje New Orleansa golemom mrežom nasipa, brana i crpki postavljenih nakon katastrofalnog uragana Katrina 2005. godine. Međutim, rastuće prijetnje znače da nasipi, koji već sada zahtijevaju znatne nadogradnje, dugoročno neće moći spasiti grad.

"U paleoklimatskom smislu, New Orleansa više nema; pitanje je samo koliko mu je vremena preostalo", rekao je Jesse Keenan, stručnjak za prilagodbu klimatskim promjenama sa Sveučilišta Tulane i jedan od pet koautora rada. "Koliko točno, nije sigurno, ali vjerojatnije je riječ o desetljećima, a ne stoljećima.

Čak i da danas zaustavite klimatske promjene, dani New Orleansa su odbrojani. Bit će okružen otvorenim vodama, a grad smješten ispod razine mora ne možete održati na površini. Nikakva količina novca to ne može postići." Gradski, državni i savezni čelnici trebali bi početi raditi na koordiniranoj potpori ljudima koji se sele iz regije New Orleansa, počevši od najugroženijih zajednica, rekao je Keenan.

"Poput tempirane bombe"

New Orleans se suočava s očitim izazovima - smješten u kotlini ispod razine mora, grad već sada ima 99% stanovništva pod visokim rizikom od ozbiljnih poplava, što je najgora izloženost od svih američkih gradova prema zasebnoj studiji objavljenoj prošlog tjedna.

"Čak i u usporedbi sa svim ostalim američkim gradovima, New Orleans se doista ističe, što je alarmantno", rekla je Wanyun Shao, koautorica te studije i geografkinja sa Sveučilišta Alabama.

"Ne postoji točan vremenski okvir koliko je New Orleansu preostalo, ali znamo da je u velikim problemima. Suočavaju se s jednim od najvećih porasta razine mora na svijetu i ne znam koliko se dugo ljudski napor može boriti s tom plimom.

To je poput tempirane bombe." Shao se složila da će preseljenje ljudi biti nužno. "Znam da je to politički i emocionalno nabijeno pitanje, postoje ljudi duboko vezani za New Orleans. Ali kontrolirano povlačenje, koliko god neugodno bilo, u nekom je trenutku konačno rješenje."

Gubitak kopna brži od obnove

Veliki pritisak na ovo kulturno središte američkog juga jest činjenica da se okolno zemljište brzo povlači. Od 1930-ih Louisiana je zbog obalne erozije izgubila oko 5200 četvornih kilometara kopna, što je područje veličine američke savezne države Delaware, a predviđa se da će u sljedećih 50 godina nestati dodatnih 7700 četvornih kilometara.

Stopa gubitka toliko je brza da svakih 100 minuta nestane područje veličine nogometnog igrališta. Kako bi se tome suprotstavila, Louisiana je prošlog desetljeća usvojila plan koji je umjesto gradnje novih brana nastojao iskoristiti prirodnu sposobnost rijeke Mississippi da obnavlja kopno.

Takozvani projekt preusmjeravanja sedimenta Mid-Barataria, čija je izgradnja započela 2023., trebao je pomoći u obnovi prirodnijeg toka delte Mississippija i omogućiti nakupljanje sedimenta.

Politička odluka

Međutim, Jeff Landry, republikanski guverner Louisiane, prošle je godine ukinuo projekt, tvrdeći da je njegov trošak od 3 milijarde dolara previsok i da ugrožava ribarsku industriju. "Ova razina potrošnje je neodrživa", rekao je Landry, dodajući da projekt ugrožava egzistenciju "ljudi koji su generacijama održavali našu državu".

Zagovornici projekta osudili su odluku kao katastrofalnu, ističući da će se ribarske zajednice ionako morati preseliti zbog sve gore erozije. Garret Graves, bivši republikanski kongresnik, rekao je da je Landry donio "glupu odluku" koja će "rezultirati jednim od najvećih nazadovanja za našu obalu i zaštitu naših zajednica u posljednjih nekoliko desetljeća".

Prema novom istraživanju, odustajanje od plana preusmjeravanja sedimenta "zapravo znači odustajanje od velikih dijelova obalne Louisiane, uključujući područje New Orleansa".

"Egzodus je počeo"

Iako SAD nikada prije nije u potpunosti preselio veliki grad, brojne su se zajednice selile iz ekonomskih razloga, a neke se sada premještaju i zbog klimatske krize. U Louisiani bi vlada mogla početi planirati i graditi infrastrukturu u sigurnijim područjima sjeverno od jezera Pontchartrain, rekao je Keenan.

"Ovo bi mogla biti prilika za New Orleans da pomogne ljudima preseliti se sjevernije, uloži u dugoročnu infrastrukturu i učini to održivim", rekao je Keenan. "Taj je egzodus već započeo, pa ako se ništa ne poduzme, ljudi će se s vremenom jednostavno iseljavati, a to će biti neorganizirani kaos.

Tržište će reći svoje jer ljudi neće moći dobiti osiguranje. Louisiana mora zaustaviti problem i priznati da se to događa. Ali trenutno nema plana."

Timothy Dixon, stručnjak za obalni okoliš sa Sveučilišta Južne Floride, rekao je da studija "dobro ističe" izazov s kojim se Louisiana suočava."New Orleans neće nestati za 10 godina, ali kreatori politika su o planu preseljenja trebali početi razmišljati još prije jednog stoljeća", rekao je Dixon.