OTKAKO je krajem 2022. godine predstavljen ChatGPT, stručnjaci i direktori neprestano upozoravaju da će umjetna inteligencija ukinuti brojna radna mjesta. Val otpuštanja u tehnološkom sektoru kao da je potvrdio te crne prognoze, no nova studija Sveučilišta Yale otkriva nešto drugačiju sliku, donoseći olakšanje zabrinutim radnicima, piše futurism.com.

Stabilnost unatoč predviđanjima

"Iako je tjeskoba zbog učinaka umjetne inteligencije na današnje tržište rada raširena, naši podaci sugeriraju da ona ostaje uglavnom spekulativna", navodi se u studiji Yaleovog Budget Laba, istraživačkog centra za ekonomsku politiku.

Istraživački tim analizirao je podatke o zaposlenosti u posljednje 33 mjeseca, odnosno od pojave ChatGPT-ja. Usporedili su tri skupine radnika s različitim razinama izloženosti umjetnoj inteligenciji - visokom, srednjom i niskom. Da AI doista uzrokuje gubitak poslova, očekivao bi se pad zaposlenosti u prve dvije skupine, no to se nije dogodilo. Postotak radnika u svakoj kategoriji ostao je gotovo nepromijenjen, što sugerira da je utjecaj AI-ja, barem zasad, zanemariv.

Usporedba s tehnološkim revolucijama

Tim s Yalea zatim je usporedio trenutne promjene na tržištu rada s dva ključna povijesna razdoblja: uvođenjem osobnih računala oko 1984. i internetskim bumom koji je započeo 1996. godine. Cilj je bio procijeniti je li umjetna inteligencija disruptivna na povijesno značajan način.

Rezultati su iznenađujući: stopa promjena na tržištu rada nakon pojave AI-ja gotovo je identična onoj iz razdoblja širenja računala i interneta. Drugim riječima, unatoč dramatičnim izjavama tehnoloških lidera o masovnim preokretima, čini se da AI zasad ne uzrokuje veće potrese od prethodnih tehnologija.

Utjecaj na mlade diplomante

Analiza je obuhvatila i visokoobrazovane mlade osobe. Istraživači su usporedili raspodjelu poslova među diplomantima u dobi od 20 do 24 godine s onom starijih kolega (25 do 34 godine) u sličnoj fazi karijere. Pokazalo se da se struktura poslova podudara, što znači da AI nije značajno utjecao na zapošljavanje tek diplomiranih stručnjaka.

Ipak, u posljednjih nekoliko mjeseci primijećeno je odstupanje od otprilike šest postotnih bodova, no istraživači to pripisuju trenutno slabijem stanju na tržištu rada, a ne nužno izravnom utjecaju umjetne inteligencije.

Što onda koči tržište rada?

Ako AI nije krivac, što objašnjava usporavanje zapošljavanja i manjak početničkih pozicija? Stručnjaci nude nekoliko mogućih objašnjenja. Jedno od njih je odluka američke središnje banke (FED) da 2022. godine podigne kamatne stope, čime je prekinuta era jeftinog kapitala koji je poticao rizična ulaganja i otvaranje radnih mjesta u tehnološkom sektoru. Pad broja otvorenih radnih mjesta vremenski se više podudara s rastom kamatnih stopa nego s pojavom ChatGPT-ja.

Smanjenje broja početničkih poslova, smatraju neki, fenomen je koji je postojao i prije buma umjetne inteligencije, a mogao bi biti posljedica viška visokoobrazovanih kadrova u odnosu na dostupne pozicije. Medijski napisi o otkazima zbog AI-ja mogli bi pak biti rezultat preuranjenih reakcija direktora koji su povjerovali u pompu oko tehnologije koja u praksi još uvijek ima značajne nedostatke.

"Slika utjecaja AI-ja na tržište rada koja proizlazi iz naših podataka uglavnom odražava stabilnost, a ne veliku disruptivnost na razini cijelog gospodarstva", zaključuje se u studiji.

Iako generativna umjetna inteligencija vjerojatno postaje jedna od transformativnih tehnologija, autori zaključuju: "Prerano je reći koliko će ta tehnologija biti disruptivna za radna mjesta."