HRVATSKOJ će u provedbi ambicioznog plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. najveći izazov biti povećanje energetske učinkovitosti zgrada, izjavio je danas u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

"S obzirom na naš BDP po glavi stanovnika, najveći izazov za nas će biti povećanje energetske učinkovitosti zgrada", rekao je Ćorić koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara za zaštitu okoliša država članica EU.

Glavna tema ministarskog sastanka bila je rasprava o postignutom napretku u dogovorima oko klimatskog paketa "Spremni za 55 posto", koji obuhvaća niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

Hrvatska u rješavanju toga izazova računa na novi socijalni fond za klimu, koji bi se trebao uspostaviti u predstojećem razdoblju. Sredstvima iz toga fonda članice će pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost.

"Nama je svaka kuna bitna"

Fond bi se financirao iz proračuna EU, s proračunom u iznosu od 25 posto očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72.2 milijarde eura za razdoblje 2025. - 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira.

"S obzirom na desetke milijardi kuna koje će trebati utrošiti u tom smjeru, nama je svaka kuna i svaki izvor silno bitan. Stoga i naglašavamo važnost socijalnog klimatskog fonda koji će biti korišten za smanjenje socijalnih rizika koji će nastati zbog napora na povećanju energetske učinkovitosti", rekao je Ćorić, dodajući da Hrvatska ima dodatni izazov, a to je obnova zgrada od potresa.

O otpadu kod Biljana Donjih i presudi Suda EU

Na pitanje što se poduzima po pitanju presude Suda EU, koji je 2019. godine presudio da Hrvatska nije ispunila obveze iz Direktive o otpadu zato što nije poduzela mjere u vezi sa "sanacijom ilegalnoga 'crnog brda' na području Biljana Donjih", u blizini Zadra, Ćorić je odgovorio da je dogovorena nova procjena toga materijala.

Sud EU presudio je da je Hrvatska više od 140.000 tona proizvodnog ostatka od obrade silikomanganske troske na lokaciji Biljana Donjih pogrešno kvalificirala kao "nusproizvod", a ne kao otpad i da nije osigurala da se tim otpadom gospodari na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu.

U rujnu ove godine Komisija je u vezi s tim slučajem uputila Hrvatskoj službenu opomenu zbog nepoštivanja presude Suda Europske unije, što može rezultirati i financijskim sankcijama.

"Hrvatska je i dalje na stajalištu da je to mineralna sirovina"

Ćorić kaže da je riječ o tome da je Hrvatska materijal koji se nalazi na toj lokaciji proglasila mineralnom sirovinom koja bi se mogla upotrijebiti za građevinske radove.

"Mi smo Komisiji odgovorili pismom i dogovorili ponovnu procjenu toga materijala. Hrvatska je i dalje na stajalištu da je to mineralna sirovina. Sada je dogovorena ponovna procjena koja treba pokazati jesmo li mi u pravu ili Komisija. Ako se pokaže da to nije mineralna sirovina, morat će doći do njezina uklanjanja sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom", rekao je Ćorić.

Hrvatska je dobila još nekoliko opomena od Komisije u području gospodarenja otpadom. Ćorić kaže da je to jedna od hrvatskih specifičnosti jer je kao najmlađa članica EU imala najmanje vremena za usuglašavanje s europskom praksom. Slične probleme imaju i druge nove članice EU i njihovo rješavanje trajat će godinama.